Narodna skupština Srbije odbacila je nakon trodnevne rasprave prijedlog opozicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi Srbije na čelu s premijerom Đurom Macutom. Vlada je opstala, dok termin prijevremenih parlamentarnih i predsjedničkih izbora i dalje nije poznat, prenosi novinska agencija HINA.

Za prijedlog o nepovjerenju glasalo je 40 poslanika, protiv je bilo 125, dok je jedan poslanik bio suzdržan. Prijedlog su podnijela 62 opoziciona poslanika, a parlamentarna rasprava trajala je od 27. do 29. jula.

Glasanje je održano u periodu kada Srpska napredna stranka (SNS) i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razmatraju moguće održavanje prijevremenih izbora.

Vučić je krajem juna najavio da namjerava prije isteka mandata podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, čime bi bili otvoreni uslovi za prijevremene predsjedničke izbore. Politički analitičari očekuju da bi se potom mogao kandidovati za premijera, ali datum izbora još nije određen.

Opozicija optužila vlast

Zahtjev za glasanje o nepovjerenju podnesen je 13. februara, a potpisala su ga 62 opoziciona poslanika. Kao jedan od razloga navedena je afera u vezi sa zgradama nekadašnjeg Generalštaba JNA u Beogradu.

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković i još troje zvaničnika optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje dokumentacije u postupku uklanjanja statusa zaštićenog kulturnog dobra s kompleksa Generalštaba, oštećenog tokom NATO bombardovanja 1999. godine.

Na toj lokaciji trebala je biti realizovana investicija kompanije povezane s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kompanija se u međuvremenu povukla iz projekta, dok je suđenje Selakoviću i drugim optuženima počelo u februaru 2026. godine.

Predsjednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić, obrazlažući zahtjev opozicije, Macutovu vladu nazvao je nastavkom sistema vlasti uspostavljenog nakon dolaska SNS-a na vlast 2012. godine.

"Nepovjerenje tražimo za Vladu Đure Macuta, ali se to odnosi na cijeli sistem. Macut je samo nastavljač nečega što je uspostavljeno još 2012. godine, a učvršćeno 2014, kada je Aleksandar Vučić postao premijer", rekao je Aleksić.

Opozicija je Vladu optužila za nepoštivanje vladavine prava i Ustava, politički uticaj na pravosuđe, nedostatak medijskih sloboda te korupciju u državnim institucijama i javnom sektoru.

Kao jedan od razloga za smjenu Vlade naveden je i pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Tragedija je pokrenula višemjesečne studentske i građanske proteste širom Srbije.

Macut odbacio optužbe

Premijer Đuro Macut poručio je da se rad njegove vlade neće ocjenjivati prema medijskim naslovima, objavama na društvenim mrežama i svakodnevnim političkim sukobima, nego prema rezultatima.

Macut je kao rezultate naveo izgradnju škola, bolnica, puteva i željeznica, otvaranje novih radnih mjesta, privlačenje stranih investicija i očuvanje ekonomske stabilnosti.

Njegova vlada izabrana je 15. aprila 2025. godine, nakon ostavke prethodnog premijera Miloša Vučevića. Macut je prije ulaska u politiku bio profesor medicine i endokrinolog, dok opozicija tvrdi da ključne političke odluke i dalje donosi Vučić.

Odbacivanjem prijedloga o nepovjerenju Vlada Srbije zadržala je mandat. Politička neizvjesnost ipak ostaje zbog najave ostavke Vučića i mogućeg raspisivanja prijevremenih parlamentarnih i predsjedničkih izbora.