Fizička sprema djece i adolescenata u Evropi je na najnižem nivou u posljednjih 60 godina, a to će imati ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje.

Novo istraživanje, koje su proveli naučnici sa Univerziteta u Zaragozi, pokazuje da mladi ne dostižu potreban nivo kondicije u pogledu snage, fleksibilnosti i tjelesnog sastava, piše Euronews.

Detalji istraživanja

Rezultati su objavljeni u časopisu Sports Medicine – Open, a detaljno opisuju promjene ključnih pokazatelja fizičkog zdravlja: mišićne snage, fleksibilnosti, tjelesnog sastava i kardiorespiratorne kondicije.

Autori ističu da su te komponente presudne za zdravlje mladih i da se ovime "propušta velika prilika koju će kasnije biti teško nadoknaditi". Studija je analizirala podatke za 417.362 učesnika u dobi od 6 do 16 godina iz 20 evropskih zemalja, prikupljene u periodu od 1965. do 2023. godine.

Pad snage i fleksibilnosti

Snaga gornjeg dijela tijela u opadanju je od 1970-ih, s kratkim periodom stabilnosti između 1980. i 2000., nakon čega je pad nastavljen. Snaga donjeg dijela tijela, mjerena testovima skokova, rasla je do 1980-ih, ali od tada je u stalnom padu.

Tim je također zabilježio kontinuirano povećanje udjela tjelesne masti i napomenuo da se taj trend često potcjenjuje ako se kao jedini pokazatelj koristi indeks tjelesne mase (ITM). Najizraženiji negativni trend zabilježen je kod fleksibilnosti, koja neprestano opada, a taj se proces ubrzao nakon 2000. godine.

Stabilizacija na niskim nivoima

Kada je riječ o kardiorespiratornoj kondiciji, odnosno sposobnosti srca, pluća i krvnih sudova da opskrbljuju mišiće kisikom, najnoviji podaci ukazuju na stabilizaciju trenda između 2015. i 2023. godine, nakon dugog perioda pada.

Autori ipak upozoravaju da su ti nivoi i dalje niži od onih zabilježenih u prethodnim decenijama. "Ovi nalazi potvrđuju da javne institucije moraju uložiti veće napore u podsticanje tjelesne aktivnosti", poručili su istraživači u saopćenju.

Preporuke se ne poštuju

Autori studije ističu da je fizička sprema važan pokazatelj zdravlja tokom djetinjstva i adolescencije. Dobra kardiorespiratorna izdržljivost i zdrav tjelesni sastav u mladosti povezani su s boljim kardiovaskularnim stanjem i manjim rizikom od smrtnosti u kasnijoj životnoj dobi, dok je mišićna snaga povezana sa zdravijim tjelesnim sastavom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje djeci i adolescentima najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno, uz vježbe za jačanje mišića i kostiju barem tri puta sedmično. Uprkos tome, više od 75 % evropskih adolescenata ne ispunjava te preporuke.

Globalne posljedice neaktivnosti

Na svjetskom nivou, WHO procjenjuje da je tjelesna neaktivnost uzrok oko:

• 6 % slučajeva koronarne bolesti srca,

• 7 % dijabetesa tipa 2,

• po 10 % raka dojke i debelog crijeva.

Osim toga, tjelesnoj neaktivnosti pripisuje se 9 % prijevremenih smrti, 7.2 % ukupne smrtnosti i 7.6 % smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima.