Mogulsko Carstvo pod vladavinom Aurangzeba, šestog mogulskog cara, doseglo je vrhunac svoje moći i teritorijalnog obima u drugoj polovini 17. stoljeća. Indija je tada imala oko 158 miliona stanovnika, što je činilo značajan dio svjetske populacije, procijenjene na oko 600 miliona ljudi.

U usporedbi s Europom, koja je u isto vrijeme imala oko 100 miliona stanovnika, Indija je bila daleko gušće naseljena i ekonomski dominantna, kontrolirajući četvrtinu svjetskog BDP-a. Ova demografska i ekonomska snaga bila je temelj Aurangzebove vladavine i njegovog ogromnog bogatstva.

Put do prijestolja

Aurangzeb, rođen 4. novembra 1618. u Dahodu, na prijestolje je došao 31. jula 1658. nakon nemilosrdnog rata za naslijeđe. Svrgnuo je svog oca, cara Šaha Džahana, poznatog po izgradnji Taj Mahala, i zatočio ga u tvrđavi Agra, gdje je on proveo posljednje godine života.

U borbi za vlast Aurangzeb je pobijedio i pogubio svoja tri brata, uključujući najstarijeg, Daru Šikoha, čime je učvrstio svoju poziciju. Njegov dolazak na vlast obilježio je pragmatičan, ali često okrutan pristup upravljanju carstvom.

Bogatstvo i moć

Njegovo bogatstvo bilo je neizmjerno, potičući od poreza, trgovine i plijena iz vojnih pohoda. Mogulsko Carstvo, koje je obuhvaćalo 4 miliona kvadratnih kilometara, generiralo je prihode koji su Aurangzeba učinili jednim od najbogatijih vladara svog doba, s bogatstvom procijenjenim u milijardama današnjih dolara.

Ipak, za razliku od svojih prethodnika koji su uživali u raskoši, Aurangzeb je živio skromno, posvećen pobožnosti, baveći se prepisivanjem Kur'ana i šivanjem kapica.

Vladavina i politika

Tijekom svoje vladavine, koja je trajala do njegove smrti 3. marta 1707. u Ahmednagaru, Aurangzeb je proširio carstvo na jug Indije, dosegnuvši njegov najveći teritorijalni obim. Njegova politika bila je usmjerena na uvođenje šerijatskog prava, što je uključivalo nametanje poreza na nemuslimane, poznatog kao džizja.

Ova stroga religiozna politika razlikovala ga je od prethodnika, koji su bili skloniji vjerskoj toleranciji, i izazvala je sukobe s hinduskim i sikskim zajednicama. Njegove odluke, uključujući navodno uništavanje hinduskih hramova, iako osporavano u nekim modernim istraživanjima, učinile su ga kontroverznom figurom.