– Ako je vjerovati “Hrvatskim cestama”, u septembru će biti završen projekat koji traje više od 20 godina, povezivanje Banjaluke sa Zagrebom preko mosta na Savi kod Gradiške i brzom cestom do auto-puta Zagreb – Beograd.

Naime, kako nam je juče potvrđeno iz ove kompanije, treća faza brze ceste, koja vodi od petlje kod Novog Varoša do auto-puta, trebalo bi da bude završena u septembru.

“Radovi se privode kraju u skladu s dinamičkim planom te se očekuje da će isti biti završeni u septembru ove godine”, navedeno nam je iz HC-a.

Iako završetak radova ne znači i otvaranje, što pokazuje primjer ranijih dionica koje su otvarane na ovom području, ovo bi ipak bio značajan događaj koji bi priveo kraju jedan veliki projekat.

Projekat u više faza

Podsjećanja radi, projekat izvodi banjalučka firma “Integral inženjering”, a ista firma je izgradila prvi dio brze ceste, kao i most na Savi kod Gradiške. Zbog teškog i zahtjevnog terena prvi dio ceste je zahtijevao velike napore da se završi. Na primjer, jedan nadvožnjak na toj dionici duži je i od mosta na Savi, koji je sam predstavljao veliki građevinski izazov.

Inače, most na Savi, koji povezuje BiH i Hrvatsku, koštao je 19 miliona evra i platile su ga Hrvatska i BiH, odnosno Republika Srpska, popola. Radovi na ovom objektu počeli su u oktobru 2019, a završeni u junu 2022.

Prvi dio brze ceste od mosta do Novog Varoša dug je četiri kilometara, a cijena iznosi oko 40 miliona evra. Radovi su počeli u februaru 2022, a cesta je čekala otvaranje graničnog prelaza koji je, nakon mnogo zavrzlama i opstrukcija, otvoren u maju ove godine.

Cijena radova na posljednjoj dionici iznosi oko 14 miliona evra, a prvobitno je bilo planirano da cesta bude završena u junu ove godine, ali je zbog izazova na terenu rok pomjeren za novembar.

Ako cesta zaista bude otvorena u septembru, to će predstavljati kraj posla dugog dvije decenije, otkad su vlade u Banjaluci i Zagrebu dogovorile izgradnju mosta i brze ceste.

Obostrani interes

RS je imala interes da Banjaluku poveže sa Zagrebom i Beogradom mnogo lakšom i bržom vezom od postojeće stare ceste i neadekvatnog graničnog prelaza. Most kod tog prelaza zatvoren je nakon obrušavanja u maju, a zanimljivo je da novi granični prelaz ne bi mogao ni biti otvoren da nije došlo do ove havarije. Naime, formalno gledano, novi prelaz još nije otvoren, već se pravno vodi kao stari prelaz privremeno izmješten na novu lokaciju.

Ni otvaranje mosta nije prošlo bez međudržavnih komplikacija, ali i unutardržavnih svađa u BiH između Banjaluke i Sarajeva. Cijeli problem mogao je biti riješen tek kada su u paketu dogovoreni svi prelazi i sve lokacije između BiH i Hrvatske za koji su pojedini dijelovi BiH imali interes. Tako je tek nedavno potpisan novi međudržavni ugovor o granicama između BiH i Hrvatske u kojem su sva ta pitanja definisana.

Prema prethodnom ugovoru iz 2013, samo su Bijača i Gradiška imale najviše standarde inspekcijskog nadzora, što je privrednicima otežavalo prevoz određenih vrsta robe preko granice. Novim ugovorom ovaj status dobili su još i prelazi Svilaj, Kamensko i Izačić, čime su zadovoljeni ekonomski interesi svih dijelova BiH.

Time se praktično pokazalo da je u BiH bez blokada moguće raditi samo ako se napravi sporazum koji zadovoljava sve ekonomske interese različitih dijelova BiH i interesnih grupa.

Strategija Hrvatske

Inače, u BiH se malo govori o hrvatskoj strategiji da preko ove saobraćajnice, dolinom Srednje Bosne, poveže sjever Hrvatske s jugom kroz BiH. Cilj je jug Hrvatske najkraćim putem preko Travnika i Banjaluke povezati s centralnom Evropom, što govori i podatak iz strategije “Hrvatskih cesta” za razvoj cestovnih saobraćajnica.

“Trasa državne ceste D5 nalazi se i na trasi prometnog pravca E661 koji predstavlja jednu od transverzalnih prometnih veza između srednje Evrope i Jadrana. Postojeća trasa državne ceste D5 ima probleme i ograničenja kao gotovo sve trase značajnijih cesta na području Republike Hrvatske. Planirani zahvat značajan je i za prometno povezivanje šireg okruženja, posebno za prostor sjevernog dijela BiH.

Upravo iz gorenavedenih razloga u okviru ove studije posmatrana je dionica: čvor Okučani (auto-cesta A3) granica BiH u sklopu brze ceste: Granica Mađarske – Virovitica – Okučani – granica BiH te zahvat na području BiH”, objašnjeno je u ovom dokumentu.