Hrvatski portal Dnevno.hr objavio je tekst pod naslovom "Muslimanski nacionalisti podivljali kada su čuli za novi pakt: 'Oni stvaraju hrvatsko-srpsku koaliciju'", u kojem donosi opsežnu političku analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini uoči Općih izbora. U tekstu se iznose oštre kritike na račun onoga što nazivaju "bošnjačkim unitarizmom", analiziraju odnosi između konstitutivnih naroda i zbližavanje Milorada Dodika i Dragana Čovića, te prenose stavovi hrvatske desnice (Domovinski pokret, Most, DOMiNO) o Izbornom zakonu i položaju Hrvata u BiH. Tekst u nastavku prenosimo u cijelosti:

Politički, Bosna i Hercegovina kao da se vraća u 1992., kada je postala samostalna država. Pitanja koja se tada nisu riješila ostala su neriješena do danas, a nisu riješena ni Dejtonskim sporazumom nakon rata. BiH je samo na papiru tronacionalna država. Od tri nacije samo srpska ima nacionalni teritorij – entitet Republiku Srpsku. Hrvati i Bošnjaci imaju "zajednički" teritorij, Federaciju BiH, što je ključ problema koji nije riješen Dejtonom – njime nisu stvorena tri nacionalna entiteta.

Hrvatsko pitanje trenutno je u žarištu pa bi trebalo obilježiti i izbore koji se održavaju 4. oktobra, kada se mijenja garnitura na svim nivoima, od državnog, entitetskog do kantonalnog. Ključna politička razdjelnica u BiH ostaje odnos između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Bez obzira na to jesu li iz "građanskih" ili nacionalističkih stranaka, bošnjački političari insistiraju na tome da BiH bude građanska država, odnosno "država Bosanaca i Hercegovaca". To unitarističko stajalište poništava ustavni princip da je BiH država tri nacije.

Bošnjaci se ideologije građanske države drže jer ih prema popisu stanovništva iz 2013. ima 50,1 posto, čime su prvi put u historiji postali natpolovična većina. Bošnjački političari smatraju Bošnjake "temeljnim" narodom u BiH i odgovara im da se država definira kao građanska, a ne tronacionalna. Niti jedna bošnjačka stranka ne želi da se mijenja Ustav – sadržan u Dejtonskom sporazumu – i da se formira hrvatski entitet, baš kao što ne želi da se mijenja Izborni zakon jer im postojeći omogućava dominaciju nad Hrvatima u Federaciji BiH.

Zato sastanak šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića i čelnika SNSD-a Milorada Dodika, održan u Mostaru početkom jula, i jeste digao na noge sve bošnjačke stranke. One su u tome prepoznale zametak hrvatsko-srpskog savezništva koje bi moglo ugroziti interese bošnjačke nacije, "temeljnog", matičnog, odnosno glavnog naroda u BiH, kako je vide njeni politički predvodnici. Bošnjaci, držeći se nacionalističke ideologije, smatraju da Hrvati i Srbi imaju matične države i da zato BiH ne može biti njihova nacionalna država kao što je Bošnjacima. Kako ne mogu negirati postojanje Hrvata i Srba u BiH, državu nazivaju "građanskom", što je kamuflaža za "bošnjačku nacionalnu državu BiH".

Uzbuna u Sarajevu

Nakon sastanka, Čović i Dodik dali su škrte izjave, no iz onog što su rekli može se razabrati da planiraju stvoriti neformalnu frontu protiv bošnjačkog unitarizma. "Mi ćemo podržati svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskog konstitutivnog naroda, i to ćemo bez oklijevanja učiniti. Jedino ispravno rješenje jeste hrvatska izborna jedinica kako bi se na pravi način očuvala politička vidljivost Hrvata", rekao je Dodik o prijedlogu da se u BiH formira hrvatska izborna jedinica, primjećujući da je u BiH urušena konstitutivnost hrvatskog i srpskog naroda.

Na sastanku je donesen zajednički zaključak o funkciji visokog predstavnika u BiH, tj. Čović i Dodik usaglasili su se da nikakav strani "guverner" nije potreban BiH te da joj nikada nije ni trebao. Prvi je to put da je Čović iznio stav protiv visokog predstavnika, s čime se hrvatski premijer Andrej Plenković zasigurno ne bi složio, s obzirom na to da se zauzimao za donedavnog visokog predstavnika Christiana Schmidta braneći ga od Zorana Milanovića.

Dva i po mjeseca prije izbora bošnjački su političari uznemireni, ljuti i agresivni zbog Rezolucije Hrvatskog sabora o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH te Čovićevog i Dodikovog dogovora. Najviše je to uznemirilo četvoricu glavnih bošnjačkih političara – predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, čelnika Vlade Federacije BiH Nermina Nikšića i predsjednika SDA, najveće bošnjačke stranke, Bakira Izetbegovića.

Čim je izglasana saborska rezolucija, Konaković je najavio da će 5. augusta u Sarajevu organizirati konferenciju na kojoj će se raspravljati o položaju konstitutivnih naroda u BiH te, kako je najavio, dokazati da Hrvati nisu majorizirani, nego nadzastupljeni na svim nivoima vlasti. Vijeće za implementaciju mira (PIC) još nije imenovalo novog visokog predstavnika i pitanje je hoće li to uopće učiniti prije oktobra. U takvim okolnostima, kada međunarodna zajednica pokazuje sve veću pasivnost prema BiH, sukobi između bošnjačkih unitarista, s jedne strane, te srpskih separatista i hrvatskih konstitucionalista s druge strane postaju sve žešći.

Za Hrvate u BiH poražavajuće je što suštinsku promjenu Izbornog zakona nije realno očekivati, prije svega to je politički neizvodivo zbog pravila Venecijanske komisije. Prema međunarodnim demokratskim standardima, ključni izborni zakon ne bi se trebao mijenjati u godini održavanja izbora, a posebno ne u periodu kraćem od šest mjeseci prije glasanja. Centralna izborna komisija – CIK BiH – već je privela kraju proces ovjere političkih stranaka, nezavisnih kandidata i kandidatskih listi prema sadašnjem zakonu, pa bi svaka izmjena modela glasanja u ovoj fazi srušila kompletan izborni proces. Kako CIK vodi utrku s vremenom ne bi li do oktobra osigurao i testirao opremu, uvođenje novih političkih kriterija ne treba očekivati.

Novi Komšić?

Situacija bi se nakon izbora mogla zaoštriti jer sve upućuje na to da će hrvatski član Predsjedništva opet biti izabran bošnjačkim glasovima te da će to biti Slaven Kovačević, kojem konkuriraju HDZ-ova Darijana Filipović i Zdenko Lučić, kandidat saveza pet stranaka. Matematički gledano, visoka je vjerovatnoća da se s Kovačevićem ponovi scenarij kao i s Komšićem jer se izbori provode po starom sistemu. Federacija BiH funkcionira kao jedna izborna jedinica za izbor dva člana Predsjedništva – bošnjačkog i hrvatskog.

U tom entitetu živi mnogo više Bošnjaka, pa svaki kandidat koji privuče glasove takozvane građanske i dominantno bošnjačke biračke baze ima prednost nad kandidatom koji se oslanja na glasove hrvatskog biračkog tijela. Strategija bošnjačkih i građanskih stranaka oslanja se na fragmentaciju glasova. Hoće li Kovačević biti izabran, ovisi o tome hoće li se bošnjački birači podijeliti na više snažnih kandidata unutar svog nacionalnog korpusa. Ako se unutar bošnjačkog političkog bloka procijeni da postoji siguran pobjednik, dio glasova lijevog i građanskog spektra može se preliti Kovačeviću, iz čega proizlazi da će se politička kriza nastaviti i nakon izbora.

Hrvatske stranke u tom će slučaju vjerovatno odbiti formiranje vlasti na nivou Federacije sve dok se ne riješi pitanje legitimnog predstavljanja, što će BiH gurnuti u ustavni zastoj. Baš kao što je to bio slučaj s Komšićem, hrvatske općine i kantoni Kovačevića će proglasiti persona non grata, bojkotirajući kontakt s Uredom Predsjedništva i nastojeći pred međunarodnim diplomatama dokazati da je BiH nefunkcionalna država u kojoj se krše prava jednoga od tri konstitutivna naroda.

Mladen Barać, generalni sekretar Domovinskog pokreta, jedan od pokretača Deklaracije o uspostavi hrvatske izborne jedinice, kaže nam da BiH nije suverena država s visokim stepenom vladavine prava. "Svi oni koji u startu otpisuju mogućnost promjene pravila neposredno prije izbora ne razumiju situaciju u BiH", kaže Barać pa podsjeća da je za prošle izbore Schmidt nametnuo promjenu izbornog zakona u izbornoj noći. O krajnjem ishodu pregovora velikih sila o izboru novog visokog predstavnika ovisi mnogo toga. "Izborna pravila u ovom trenutku neće se mijenjati dogovorom tri naroda, kao što nisu ni dosad. Svaki je pokušaj dogovora propao, i to u pravilu sabotažom bošnjačkih predstavnika, koji su najglasniji u pozivima da se tri naroda trebaju dogovoriti i niko sa strane ne bi se trebao, kako oni kažu, miješati. Pritom su upravo oni najglasnije podržavali upletanje visokog predstavnika jer je to najčešće njima išlo u korist", tvrdi Barać, uz opasku da postojeći zakon brojnijim Bošnjacima omogućava izborni inženjering na štetu Hrvata.

Važnost rezolucije

"U Rezoluciji Hrvatskog sabora o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u BiH, koju je inicirao DP, to se prvi put jasno naziva pravim imenom", kaže Barać. "Riječ je o izbornom inženjeringu, koordiniranoj aktivnosti kako bi se preglasali Hrvati, a ne o pukoj anomaliji zbog kompleksnog izbornog sistema. To je organizirana prevara i RH prvi put u jednom aktu Sabora to tako i kvalificira. Premda ovog puta kandidat bošnjačkog spektra nije Željko Komšić, koji je utjelovljeni simbol preglasavanja i političke neravnopravnosti, sama činjenica da postojeća pravila ostavljaju ovu mogućnost i za njegovog sekundanta Slavena Kovačevića opravdano čine Hrvate frustriranima i s osjećajem da su obespravljeni. Ako bi ponovo došlo do preglasavanja, dakle peti put, bila bi to jasna poruka kako je car gol, a Hrvatskoj bi dala povod da, vodeći se principima i duhom usvojene Rezolucije Sabora, stvori 'okidač-situaciju' gdje će se, prvenstveno u nastupu prema međunarodnoj zajednici, angažirati u vezi s rješavanjem ovog pitanja snažnije nego ikada prije", kaže Barać, dodajući da su Rezolucijom hrvatska država i diplomatija dobile snažan mehanizam.

Hrvatska politika mora temu o položaju Hrvata u BiH stalno nametati tražeći međunarodne saveznike, smatra Nikola Grmoja (Most), koji je ovo pitanje otvorio na međunarodnoj konferenciji na Siciliji. "Upozorio sam da će BiH, ako se nastavi ovakvo preglasavanje Hrvata od Bošnjaka, Hrvate udaljiti od BiH. Znamo za tendencije RS-a prema separatizmu. Hrvati su jedini stabilan proevropski i prozapadni faktor unutar BiH. Udaljavanje Hrvata od BiH može dovesti do raspada te države, što Hrvatska nikako ne želi", kaže Grmoja. Na to je upozorio političare iz Evropskog parlamenta i međunarodnu zajednicu, napominjući kako njih treba upoznati s tim da su Hrvati odustali od Herceg-Bosne i ušli u Federaciju želeći funkcionirati s Bošnjacima. "Bošnjaci i međunarodna zajednica svim onim amandmanima i izmjenama Dejtonskog mirovnog ugovora vratili su nam tako da Hrvati nisu ravnopravni i da ne mogu ostvariti zagarantiranu konstitutivnost. Međunarodna zajednica mora shvatiti da Hrvate u BiH ne smije dovesti u situaciju da gledaju Dodika kao nekakvog saveznika. Dodik igra na te sentimente Hrvata predstavljajući se kao njihov zaštitnik, to mu odgovara za njegov separatizam", govori Grmoja, svjestan da Bošnjaci Hrvate guraju u zagrljaj Srbima.

Izbori po starom

Nije realno dva mjeseca prije izbora očekivati izmjenu izbornog zakona, smatra pak Igor Peternel iz stranke DOMiNO. "Ako se to i promijeni, promijenit će se nekim ozbiljnim međunarodnim pritiskom, a to znači da se onda moraju odgoditi ti izbori", smatra Peternel. "Nikakva očekivanja od Zagreba nemam. Službena politika Zagreba bit će onakva kakvu odredi Brisel i Vašington, sve i da se to dogodi. Ovako malo preko DP-a dopuštat će se da se šalju nekakve paralelne poruke, ali njima neće biti pretjerano stalo do toga", smatra Peternel, koji se referirao i na savez Dodik – Čović. "Čović je tu veoma dugo. Razvio je vrlo dobru mrežu upravljanja i opstanka. Nisam siguran koliko on ovisi o Plenkovićevoj politici i koliko mari za nju. Dosta je autonoman i mislim da će nastaviti svoju tijesnu saradnju s Dodikom na štetu Hrvata u BiH. Ne znam kolike su šanse za formiranje hrvatske jedinice nakon izbora, ali volio bih da se o tome počne ozbiljnije razgovarati i da međunarodna zajednica shvati kako je Dejton poslužio svrsi – da je zaustavio rat i ubijanje, ali nije riješio nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Nije riješio nijedno nacionalno pitanje, a posebno ne Hrvata u BiH. Mi trebamo raditi na tome da se svim Hrvatima u BiH, što uključuje i Sarajevo, stvaraju preduvjeti da oni tu žele ostati živjeti, a ne da se ta zemlja prazni preko Hrvata, koji zemlju napuštaju s hrvatskim pasošima", zaključuje Peternel.

Ako je suditi po sadašnjoj političkoj situaciji u BiH, šanse da se nakon općih izbora uvede formalna, teritorijalno definirana hrvatska izborna jedinica gotovo su nikakve.