U vremenu u kojem je bogatstvo donosilo moć, a žene su rijetko mogle odlučivati o vlastitom životu, mlada Ann Cooper Hewitt odrastala je daleko od bezbrižnosti koju je njezino prezime trebalo jamčiti. Bila je kći poznatog američkog inženjera i izumitelja Petera Coopera Hewitta, jednog od pionira električne rasvjete.

Imala je novac i društveni položaj, ali njezino je djetinjstvo, prema navodima koje je kasnije iznijela, bilo obilježeno izolacijom, nadzorom i zlostavljanjem. Njezina potresna sudbina ponovno je dospjela u središte pozornosti zahvaljujući knjizi povjesničarke Audrey Clare Farley.

Problemi su navodno počeli dok je Ann imala samo tri godine. Bezazleno dječje dodirivanje vlastitog tijela odrasli su protumačili kao znak devijantnog ponašanja. U društvu opterećenom predrasudama o ženskoj seksualnosti, djevojčica je ubrzo proglašena problematičnom.

U oporuci se skrivala sporna klauzula

Ann je kasnije tvrdila da je velik dio djetinjstva provela zatvorena u sobi, bez prijatelja i majčinske nježnosti. Tijekom sudskog postupka pokazivala je ožiljak na čelu te tragove za koje je tvrdila da su nastali od opeklina cigaretama. Ipak, najteži dio njezine priče tek je slijedio. Nakon smrti njezina oca 1921. godine ostalo je imanje vrijedno približno četiri milijuna tadašnjih dolara.

Dvije trećine bogatstva trebale su pripasti Ann, dok je njezina majka Maryon trebala dobiti preostalu trećinu. Oporuka je, međutim, sadržavala važnu odredbu: ako Ann umre bez potomaka, njezin dio nasljedstva pripast će majci. Upravo je ta klauzula kasnije postala središtem šokantnih optužbi.

U kolovozu 1934., nekoliko mjeseci prije nego što je trebala postati punoljetna, dvadesetogodišnja Ann osjetila je snažne bolove u trbuhu. Smještena je u privatnu bolnicu u San Franciscu, gdje joj je rečeno da mora operirati slijepo crijevo. No liječnici nisu uklonili samo slijepo crijevo.

Istinu doznala nakon operacije

Bez njezina znanja i pristanka uklonjeni su joj i jajovodi, zbog čega više nije mogla zatrudnjeti. Ann je poslije tvrdila da je njezina majka liječnicima platila da obave zahvat te da su je prethodno proglasili mentalno nesposobnom. Takvi su postupci u tadašnjoj Americi bili povezani s eugenikom, opasnom ideologijom prema kojoj je društvo trebalo spriječiti razmnožavanje ljudi koje se smatralo “nepoželjnima“ ili “nesposobnima“.

Ann je tijekom oporavka počela sumnjati da joj liječnici ne govore cijelu istinu. Kada je shvatila što joj je učinjeno, odlučila je javno progovoriti. U siječnju 1936. podnijela je tužbu protiv vlastite majke i zatražila 500.000 dolara odštete. Tvrdila je da je Maryon organizirala sterilizaciju kako bi spriječila da dobije djecu i tako povećala vlastite izglede da se domogne cijelog nasljedstva.

Slučaj je izazvao golemu medijsku pozornost. Amerika je pratila sudski obračun bogate nasljednice, njezine majke i uglednih liječnika, dok je u javnosti istodobno počela rasprava o prisilnoj sterilizaciji i pravima pacijenata. Kazneni postupak protiv liječnika i majke nije završio presudom.

Ann je građanski spor naposljetku zaključila nagodbom vrijednom 150.000 dolara. Nikakav novac, međutim, nije mogao vratiti ono što joj je trajno oduzeto. U kasnijim godinama nekoliko se puta udavala i uglavnom se povukla iz javnosti. Preminula je 1956. godine, u 41. godini.