Bh. entitet Republika Srpska (RS) do danas nije izvršila isplatu otpremnina za osobe koje su nezakonito ostale bez posla u ratnim godinama. Instituciji Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine stiže sve više zahtjeva za intervenciju zbog nerazumno dugog perioda u kojem izvršenje pravosnažnih rješenja nije realizovano. Zbog kršenja Odluke Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH iz 2006. godine, sada bi Republika Srpska osim otpremnina mogla da bude dužna isplatiti i obeštećenje zbog dužine postupka.

Hasiba Smajić, nekadašnja zaposlenica banjalučkog Incela, Rješenje o otpremnini zbog nezakonitog otkaza početkom rata dobila je 2019. godine. Zahtjevi gotovo 60 hiljada osoba koje su tvrdile da su nezakonito otpuštene tokom rata podnošeni su 18 godina ranije. 77-godišnja Hasiba sada strahuje da svoje pravo neće ostvariti.

"Postoji mogućnost zakonski, kao što su i Ombudsmani i gospođa iz Ministarstva za ljudska prava rekli da postoji mogućnost poslije deset godina da Rješenje faktički gubi snagu za naplatu", kazala je Hasiba Smajić.

Prema dostupnim informacijama, isplate po osnovu pravosnažnih Rješenja Ministarstvo rada RS godinama ne izvršava pod obrazloženjem da nije predviđen novac za ovu namjenu. Izmjenama zakona više nisu dužni obavještavati u kojem roku će to uraditi. Kancelarija Ombudsmana izričita je da je riječ o nepoštovanju prava na imovinu utvrđenog Odlukom Ustavnog suda BiH, odnosno Komisije za ljudska prava pri ovom sudu iz 2006. godine.

"Definitivno dužina trajanja postupka od momenta podnošenja zahtjeva, jer se prema praksi Evropskog suda računa cjelokupan postupak od momenta podnošenja do izvršenja je zaista predug, izlazi izvan standarda i ta lica moraju biti obeštećena", istakla je Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.

Entitet bi na ovaj način, osim isplate otpremnina, dodatno morao da plati obeštećenje. Podatke o broju pravosnažnih rješenja koja nisu izvršena i broju do sada isplaćenih osoba nismo dobili od Ministarstva rada.

U Ministarstvu rada nisu cijenili da je od javnog interesa da objave najnovije podatke prije roka predviđenog Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Preostalo nam je da ovu priču objavimo bez takvih podataka, dok oni ne budu dostupni.

Ono što je javno dostupno datirano je s krajem 2015. godine kada je Ministarstvo obavijestilo narodnog poslanika da je pozitivno riješeno nešto više od 17 i po hiljada zahtjeva i do tada isplaćeno nešto više od sedam hiljada ljudi.

"Tužno je da stranke sada stavljamo ponovo u aktivnu ulogu taženja izvršenja ovih odluka ili pozivajući se na Odluku komisije za ljudska prava da je već izrečeno pravno mišljenje, a dužina postupka je preduga, mogu direktno tražiti zaštitu pred Ustavnim sudom", objašnjava Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.

-Neshvatljivo je da društvo koje baštini i slavi rat nije zainteresovano da brine o posljedicama koje je taj rat ostavio na njegove stanovnike, kaže za BHRT novinar Aleksandar Trifunović.

"Mislim da treba vršiti dodatni pritisak i mediji i ljudi koji imaju taj problem i to im se mora riješiti, na kraju krajeva to će pokazati sposobnost države da se tako i zove. Ako ovo pustimo da se ide namjerno u zastaru, to je svojevrsni zločin prema tim ljudima", zaključuje Aleksandar Trifunović, urednik magazina Buka.

Hasiba Smajić odlučna je da pravdu potraži tužbom. Da bi to mogla, entitetsko Ministarstvo mora joj potvrditi pravosnažnost Rješenja ili obrazložiti zašto to ne može. Međutim, i na ovaj odgovor još čeka.