Sukob na Bliskom istoku ponovo je ušao u fazu ubrzane eskalacije nakon kratkog zatišja koje je trajalo manje od pet dana. Obnovljeni američki napadi na Iran, novi udari širom regije i uključivanje dodatnih aktera ukazuju na to da se kriza više ne odvija samo između Washingtona i Teherana.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavio je nastavak bombardovanja Irana nakon što je Korpus čuvara Islamske revolucije izveo napad na američku bazu u Jordanu.

Prema tvrdnjama izvora lista The Wall Street Journal iz jordanske vlade, svih pet ispaljenih raketa je presretnuto.

Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne odnose i sigurnost, ocijenio je da iransko rukovodstvo smatra da trenutno ima određenu prednost te da je napad predstavljao signal pažljivo kontrolisane eskalacije.

Već narednog dana meta napada bila je egipatska luka Damietta. U napadu bespilotnim letjelicama oštećena su dva broda – grčki tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina pod zastavom Bermuda i američki brod za prijevoz plina pod zastavom Maršalskih Ostrva.

Odgovornost za napad nisu preuzeli ni Iran ni njegovi regionalni saveznici, a nije potvrđeno ni odakle su dronovi lansirani.

Prema pisanju The New York Timesa, koji se pozvao na izvore u Teheranu, cilj takvih operacija jeste pokazati da Iran može poremetiti globalni pomorski saobraćaj.

Istovremeno su američke snage, prema saopćenju Centralne komande Oružanih snaga SAD-a (CENTCOM), tokom noći izvele napade na objekte povezane s raketnim i bespilotnim operacijama Korpusa čuvara Islamske revolucije i iranskih snaga, kao i na komandne centre.

Saudijska Arabija ušla u sukob

Nova okolnost u sukobu jeste direktno uključivanje Saudijske Arabije.

Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopćilo je da su izvedeni napadi na iračke milicije za koje Rijad tvrdi da imaju podršku Teherana.

U tim napadima poginulo je oko 20 ljudi.

Portparol saudijskog Ministarstva odbrane Turki al-Maliki izjavio je da Saudijska Arabija ne želi eskalaciju, ali da će odgovoriti na svaki čin agresije.

Farhad Ibrahimov, stručnjak za Bliski istok i profesor Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije, smatra da je odluka Rijada donesena pod snažnim pritiskom Washingtona.

Prema njegovoj ocjeni, saudijsko rukovodstvo do posljednjeg trenutka pokušavalo je izbjeći direktan odgovor Iranu ili proiranskim snagama, svjesno da bi otvoreni rat s Teheranom imao ozbiljne posljedice po kraljevinu.

Ibrahimov tvrdi da su Sjedinjene Američke Države ipak očekivale konkretnu saudijsku vojnu akciju.

Uloga Saudijske Arabije počela je rasti još sredinom jula, kada je napadnut aerodrom u glavnom gradu Jemena Sani, na koji je trebala sletjeti delegacija rukovodstva pokreta Ansar Allah, poznatog kao Huti, nakon ceremonije oproštaja od iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Nakon tog napada Huti su započeli uzvratne udare i zaprijetili pomorskom blokadom Saudijske Arabije.

Portparol pokreta Yahya Saree izjavio je za televiziju Al Masirah da se uvodi zabrana pomorskog saobraćaja za saudijsku stranu po principu "blokada kao odgovor na blokadu".

Pokret Ansar Allah saopćio je da je moreuz Bab el-Mandeb zatvoren isključivo za saudijske brodove, uz upozorenje da će svi koji budu sarađivali s kraljevinom platiti visoku cijenu.

Huti navodno razmatraju i mogućnost naplate prolaska brodova kroz Crveno more.

U međuvremenu je promet kroz Bab el-Mandeb, prema navodima iz teksta, opao za približno 50 posto.

Kao odgovor na pogoršanje sigurnosne situacije, Rijad je pokrenuo inicijativu za formiranje međunarodne pomorske koalicije radi zaštite plovidbe u Crvenom moru.

Nakon sastanka načelnika generalštabova i predstavnika 43 države, uz učešće koalicije Evropske unije, završnu deklaraciju podrške potpisalo je 14 zemalja.

Među njima su Saudijska Arabija, Kuvajt, Bahrein, Katar, Pakistan, Turska, Egipat, Jordan, međunarodno priznate vlasti Jemena, Bangladeš, Nigerija, Sudan, Džibuti i Somalija.

Dokument, međutim, ne precizira konkretne korake niti definiše sastav i nadležnosti buduće strukture.

Britanski The Guardian, pozivajući se na jemenske izvore, navodi da Saudijska Arabija istovremeno razmatra mogućnost kopnene ofanzive na provinciju Al Bayda u centralnom Jemenu.

Saudijska Arabija već ima iskustvo dugotrajnog vojnog sukoba s Hutima.

Tokom građanskog rata u Jemenu, koji traje već 12 godina, arapska koalicija predvođena Rijadom intervenirala je u toj zemlji, ali nije uspjela poraziti Ansar Allah.

Huti su zadržali kontrolu nad sjevernim dijelom Jemena i glavnim gradom Sanom, zbog čega postoje ozbiljne sumnje da bi nova vojna kampanja mogla donijeti drugačiji ishod.

Washington razmatra nove opcije

Uprkos rastu napetosti, saudijsko rukovodstvo pokušava spriječiti dodatno širenje sukoba.

Reuters prenosi da se saudijski ministar odbrane Khalid bin Salman u srijedu u Washingtonu sastao s potpredsjednikom SAD-a J. D. Vanceom, pokušavajući uvjeriti administraciju Donalda Trumpa da ne proširuje rat novim napadima na jemenske Hute.

Američka administracija istovremeno je usmjerena na pojačavanje pritiska na Teheran.

Komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, predstavio je predsjedniku SAD-a plan intenzivne zračne kampanje koja bi mogla trajati dvije sedmice.

Prema pisanju britanskog The Telegrapha, koji se poziva na izraelske zvaničnike, kao alternativna opcija razmatra se kopnena blokada Irana, o kojoj razgovaraju Donald Trump i Benjamin Netanyahu.

Penzionisani američki general Sean MacFarland ocijenio je da bi uskraćivanje mogućnosti Iranu da trguje predstavljalo jedini način da se zemlja ekonomski izoluje i ozbiljno oslabi.

Istovremeno je priznao da bi takav scenario u praksi bilo gotovo nemoguće provesti.