„BiH je država triju konstitutivnih naroda i može biti stabilna i sigurna jedino ako počiva na temeljnim načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda. Jedno od mogućih rješenja trenutačno se nalazi u parlamentarnoj proceduri u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Riječ je o prijedlogu koji osigurava da hrvatski narod ima legitimne predstavnike u tijelima vlasti. Taj prijedlog ne zahtijeva promjenu granica, ne zahtijeva unutarnje teritorijalno preustrojstvo niti bilo kakve radikalne zahvate u ustavni poredak. Potrebna je politička volja domaćih političkih aktera u BiH da se taj problem riješi. I Europska perspektiva BiH usko je povezana s ovim pitanjem. Ona nije samo deklarativna težnja, nego predstavlja temeljnu vanjskopolitičku orijentaciju hrvatskoga naroda u BiH. Zbog toga smo europski put BiH postavili među najviše strateške prioritete svoga političkog djelovanja”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović u Splitu na panel-raspravi pod nazivom „Bosna i Hercegovina na prekretnici – izbori, ustavna jednakopravnost Hrvata, europska budućnost i uloga žena u politici“, održanoj u organizaciji Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Split.

Panelu su nazočili i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ministar turizma i sporta Republike Hrvatske Tonči Glavina, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Tonči Glavinić.

Uz Darijanu Filipović na panelu su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, zastupnik u Hrvatskom saboru Ante Mihanović te gradonačelnik Splita Tomislav Šuta.

Rasprava je bila posvećena aktualnom političkom trenutku u BiH, europskoj perspektivi zemlje, zaštiti ustavnih načela jednakopravnosti konstitutivnih naroda, ulozi Republike

Govoreći o europskom putu BiH zastupnica Filipović je ocijenila kako je nastavak reformskih procesa i jačanje institucija ključan preduvjet za ostvarivanje daljnjeg napretka prema članstvu u EU. Naglasila je da su politički dijalog, međusobno uvažavanje, kao i dosljedno poštivanje ustavnog poretka, temelj stabilnosti i dugoročnog razvoja BiH.

,,Osim vladavine prava, koja podrazumijeva jednakost i jednaka prava za sve, EU donosi i iznimne gospodarske potencijale, ponajprije kroz europske fondove. Važno je da BiH što prije postane sastavni dio EU. To je posebno važno jer u EU glas Malte vrijedi jednako kao glas bilo koje druge države članice. Upravo ono što pokušavamo ostvariti u BiH – da se odluke donose dogovorom, uvažavanjem i uz mehanizme koji štite i manje brojne narode – predstavljaju temeljne vrijednosti EU. Čini mi se da klima za proširenje EU nikada nije bila povoljnija. Naravno, to nije isključivo posljedica prilika u BIH nego i šire geopolitičke situacije. Međutim, bilo bi najgore kada bi EU bila spremna za BiH, a BiH zbog svojih unutarnjih političkih odnosa ne bi bila spremna iskoristiti tu priliku.’’ – zaključila je Filipović.

U raspravi je posebna pozornost posvećena i aktualnom političkom trenutku u BiH uključujući izazove koji prate izborni ciklus i funkcioniranje demokratskih institucija.

Istaknuta je važnost očuvanja institucionalne stabilnosti, jačanja povjerenja u demokratske procese te stvaranja pretpostavki za puno ostvarivanje ustavnih prava i ravnopravnosti konstitutivnih naroda kao trajnog temelja europske budućnosti BiH.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko u izlaganju je naglasak stavila na povezanost procesa europskih integracija BiH s provedbom ustavnih načela i jačanjem institucionalne funkcionalnosti države. Istaknula je i važnost kontinuiranog djelovanja Republike Hrvatske u okviru institucija EU s ciljem pružanja potpore europskom putu BiH i afirmacije načela jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Zastupnik Mihanović govorio o ulozi Republike Hrvatske u pružanju potpore europskom putu BiH, naglasivši važnost kontinuiranog političkog partnerstva i suradnje dviju država.

Poseban naglasak stavio je na jačanje gospodarske povezanosti, razvoj prometne infrastrukture i prekogranične suradnje kao faktore koji pridonose stabilnosti, razvoju i ostanku hrvatskoga naroda u BiH.

Govoreći o odnosima Splita i BiH gradonačelnik Tomislav Šuta istaknuo je važnost jačanja suradnje s hrvatskim gradovima i općinama u BiH te daljnjeg povezivanja sredina kroz zajedničke inicijative. Posebno je naglasio kako su ulaganje u mlade i prekogranična suradnja među ključnim preduvjetima održivog razvoja i dugoročne stabilnosti.

Jedna od središnjih tema panel-rasprave u Splitu bila je uloga žena u politici, pri čemu je naglašeno kako je aktivno sudjelovanje žena u procesima odlučivanja pridonosi odgovornijem upravljanju, snažnijoj kulturi dijaloga i kvalitetnijem oblikovanju javnih politika. Sudionici su se složili kako je potrebno nastaviti stvarati prostor za veće uključivanje žena u politički i društveni život na svim razinama.

,,Bosna i Hercegovina kada je riječ o položaju žena u političkom i javnom djelovanju, nije bitno drugačija od mnogih država članica Europske unije. Danas imamo predsjedateljicu Vijeća ministara, predsjednicu Federacije BiH, gradonačelnice, predsjednicu Vlade HNŽ-a, ministrice na svim razinama vlasti te brojne zastupnice u zakonodavnim tijelima. Posebno sam ponosna na vodstvo HDZ-a BiH jer je riječ o jasnom političkom, ali i strateškom opredjeljenju da se ženama, kao i mladima, otvori prostor za političko djelovanje. Ne samo da je ženama pružena prilika, nego su stvoreni i mehanizmi koji su ih potaknuli da preuzmu najodgovornije dužnosti u političkom životu BiH.’’, kazala je Filipović.

DIPLOMATSKI SKANDAL

Ustavnopravno i administrativno gledano, u Bosni i Hercegovini ne postoje „hrvatski gradovi”, kao što ne postoje ni bošnjački ni srpski gradovi. Sve općine i gradovi su dio pravnog poretka države Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, a lokalna samouprava pripada svim građanima koji u njima žive.

Naime,ovakve formulacije smatraju se izravnim udarom na suverenitet i ustavni poredak BiH, te pokušajem etničke podjele teritorija zemlje.

Nazivanje gradova u BiH „hrvatskim” se interpretira kao oživljavanje ratnih koncepata i političkih ambicija za stvaranjem trećeg, hrvatskog entiteta.

(SB)