Al Jazeera Balkans objavila je 10. decembra 2017. godine tekst pod naslovom "Golubić: Moderni aerodrom ili Skadar na Uni". U njemu je tadašnji direktor JP Aerodrom Bihać Elvedin Sedić komentarisao dinamiku finansiranja i ocijenio da bi dva miliona maraka godišnje sa federalnog nivoa od tog projekta napravila Skadar na Uni, piše Plenum.ba. U istom tekstu ocijenio je da Vlada Unsko-sanskog kantona i Grad Bihać projekat ne mogu samostalno iznijeti. Tada je najavio i zainteresovanog ulagača. "Pojavila se jedna ozbiljna kompanija, eventualni investitor. S ovom kompanijom, čije podatke ne bih otkrivao, u ozbiljnim smo razgovorima", izjavio je. Ta kompanija do avgusta 2026. godine nije identifikovana.

Upozorenje je izgovorio čovjek koji je tada vodio preduzeće. Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić izjavila je za Fenu 8. jula 2026. godine da je za projekat od 2017. do 2025. godine odobreno 84,3 miliona maraka, od čega je do kraja 2025. godine utrošen 21,1 milion. Operativne poletno-sletne staze u Golubiću i dalje nema.

Ko je držao koju funkciju

JP Aerodrom Bihać osnovano je 1. decembra 2015. godine odlukom Gradskog vijeća Bihaća, u mandatu tadašnjeg gradonačelnika, rahmetli Emdžada Galijaševića, koji je preminuo u martu 2021. godine. U njegovom mandatu, u junu 2016. godine, pokrenut je postupak koji je Federalna uprava policije u to vrijeme opisala kao istragu zbog primanja mita, a čiji ishod, prema dostupnim javnim izvorima, nije rezultirao pravosnažnom presudom. Kamen temeljac planiran za februar 2016. godine ostao je nepoložen.

Šuhret Fazlić preuzeo je funkciju gradonačelnika Bihaća 10. novembra 2016. godine i obavljao je kroz dva mandata, do 11. novembra 2022. godine. Elvedin Sedić imenovan je direktorom JP Aerodrom Bihać krajem aprila 2017. godine, bez javnog konkursa, i tu funkciju obavljao je do sredine 2019. godine, kada je Adnan Bajrić imenovan vršiocem dužnosti 13. avgusta 2019. godine.

U razdoblju u kojem je Fazlić bio gradonačelnik, a Sedić direktor preduzeća, doneseni su ključni akti projekta. Gradsko vijeće Bihaća utvrdilo je početkom 2018. godine javni interes nad parcelama ukupne površine oko 1.300.000 kvadratnih metara. Sporazum o eksproprijaciji od 19. marta 2019. godine obuhvatio je 6.612.100 maraka za 264.484 kvadratna metra, uz isplatu u tri rate tokom te godine. U maju 2019. godine firma Euro-asfalt Sarajevo dobila je ugovor za izgradnju testne dionice od 300 metara u vrijednosti od 1.776.671 marke bez poreza na dodanu vrijednost.

Sedić je nakon odlaska iz preduzeća prešao na mjesto direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK, gdje je proveo šest mjeseci, a potom je bio vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika POMAK-a u Gradskom vijeću Bihaća. Na prijevremenim izborima 5. februara 2023. godine izabran je za gradonačelnika Bihaća, a ponovo je izabran 6. oktobra 2024. godine sa 11.670 glasova. Danas je i predsjednik POMAK-a, stranke koju je Fazlić osnovao 2018. godine.

Fazlić je funkciju gradonačelnika napustio u novembru 2022. godine, dvije godine nakon početka drugog mandata, prihvativši mandat u Skupštini Unsko-sanskog kantona osvojen na općim izborima. Isti mandat osvojio je i 2018. godine, kada ga je odbio i ostao gradonačelnik. Prilikom odlaska izjavio je da je u proteklih šest godina stabilizovao budžet Bihaća i da će novoizabranog gradonačelnika dočekati povoljnija finansijska situacija od one koju je on zatekao. U decembru 2023. godine pristupio je stranci Narod i pravda.

Kroz deceniju od novembra 2016. do avgusta 2026. godine, funkciju gradonačelnika Bihaća obavljala su dvojica ljudi, Fazlić i Sedić. Funkciju direktora preduzeća u istom razdoblju obavljao je i jedan od njih dvojice. Grad Bihać je osnivač i jedini vlasnik preduzeća, odgovoran za upravljačku strukturu i Nadzorni odbor, a Gradsko vijeće Bihaća donosilo je odluke o javnom interesu i eksproprijaciji.

Šta je u toj deceniji izgrađeno

Na lokaciji u Golubiću do avgusta 2026. godine izgrađena je testna dionica od 300 metara iz 2019. godine, koja ostaje izvan kategorije operativne poletno-sletne staze za komercijalni promet. Pored nje postoje eksproprisano zemljište, ograda, pristupna infrastruktura, studija izvodljivosti, aeronautička studija, idejni i glavni projekti, urbanistička saglasnost iz decembra 2024. godine i načelno odobrenje za građenje iz decembra 2025. godine. Operativni terminal ostaje neizgrađen. Izvođač radova ostaje neodabran. Građevinska dozvola ostaje neizdata.

Procijenjena vrijednost projekta u istom razdoblju porasla je s oko 26 miliona maraka, koliko je iznosila u vrijeme Sedićevog upozorenja iz 2017. godine, na približno 170 miliona maraka u 2026. godini. Godišnji federalni transfer opadao je s 25 miliona maraka u 2021. godini na 5 miliona maraka odobrenih sredinom jula 2026. godine, čija namjena obuhvata otkup zemljišta, pretvorbu zemljišta, master plan, glavne i idejne projekte, ogradu i reviziju glavnog projekta faze 1-A.

Ocjene o ekonomskoj opravdanosti projekta iznošene su javno kroz cijelo to razdoblje. Al Jazeera Balkans objavila je u maju 2021. godine analizu u kojoj pilot i urednik portala FlyingBosnian Zahid Krkić izgradnju aerodroma u Bihaću naziva nonsensom, uz ocjenu da se investicija ne može isplatiti u kraju koji okružuju etablirani aerodromi. Zrakoplovni analitičar Alen Šćuric ocijenio je u tekstu Direkt portala iz januara 2024, prenesenom od Žurnala, da su aerodromi u Bihaću i Trebinju "vojni i politički projekti koji nemaju ekonomsku opravdanost". Portal Slobodna Bosna prenio je u oktobru 2025. godine njegovu ocjenu da je Bihać premalen grad da bi imao aerodrom, uz upozorenje da su aerodromi u Banjoj Luci, Zadru i Zagrebu, na dva do dva i po sata udaljenosti, već razvijeni s velikim brojem putnika i linija.

Odgovornost koju obojica pripisuju drugima

U 2026. godini obojica su javno govorila o zastoju projekta. Portal Krajina.ba objavio je 26. maja 2026. godine ocjenu Šuhreta Fazlića. "Priča oko aerodroma je započela 2015. godine. Za one koji ne znaju, to je ustvari projekat Federacije Bosne i Hercegovine. To nije projekat ni grada Bihaća, ni Unsko-sanskog kantona", izjavio je Fazlić. Kao vrhunac naveo je vrijeme vlade Fadila Novalića, kada je osigurano 35 miliona maraka, uz ocjenu da su dolaskom Trojke na vlast te aktivnosti zastale. Fazlić je 20. decembra 2023. godine pristupio stranci Narod i pravda, koja je dio te koalicije, uz izjavu za Fenu da je na strani Trojke i uz zahvalu ljudima iz te koalicije za projekte u Bihaću i Krajini.

Elvedin Sedić je u aprilu 2026. godine, govoreći o infrastrukturnim projektima u kantonu, izjavio da su siti studija, obećanja i idejnih projekata od kojih očito nema ništa, navodeći među njima i aerodrom u Bihaću. Studiju izvodljivosti i idejni projekat naručilo je preduzeće u razdoblju dok je on bio direktor. U septembru 2022. godine, kao vijećnik, Sedić je u saopštenju objavljenom na Uskvijesti.ba naveo da je najveći posao i preduslove za realizaciju projekta uradila Gradska uprava Bihać zajedno s JP Aerodrom Bihać kroz donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa i pokretanje postupka eksproprijacije. Ta odluka donesena je početkom 2018. godine, dok je Sedić bio direktor preduzeća.

Sedić je za Forbes BiH u februaru 2026. godine ocijenio i sam početak projekta. "Kamen temeljac je položen 2015. U tom trenutku to je više ličilo na politički marketing nego na ozbiljan projekat", izjavio je, uz navod da je Grad tada rekao da bez konkretnih sredstava i radova neće učestvovati u političkim pričama. U istom tekstu naveo je da Grad projekat ne može iznijeti sam i da je Vladi Federacije BiH u više navrata nudio prenos kompletnog javnog preduzeća.

Ostaje otvoreno na osnovu koje procjene je u sporazumu iz marta 2019. utvrđena cijena od 25 maraka po kvadratnom metru, ko je bio druga ugovorna strana, te da li je, s obzirom na javno iznesene ocjene o ekonomskoj opravdanosti projekta iznesene kroz proteklih pet godina, u bilo kojem trenutku razmatrana obustava ili preispitivanje projekta na nivou Grada, preduzeća ili Vlade FBiH. Mjerljivi rezultati projekta od 2016. do 2026. godine ostaju svedeni na testnu dionicu od 300 metara.

Napomena o metodologiji:

Ocjena o Skadru na Uni, izjava o ulagaču i podaci o finansiranju iz 2017. godine preuzeti su iz teksta "Golubić: Moderni aerodrom ili Skadar na Uni", Al Jazeera Balkans, 10.12.2017. Podaci o mandatu Šuhreta Fazlića od 10.11.2016. do 11.11.2022. preuzeti su iz zvaničnih izbornih rezultata i Službenog glasnika Grada Bihaća. Podatak o smrti Emdžada Galijaševića u martu 2021. godine preuzet je iz N1 BiH, Faktor.ba i Federalna.ba, 8.3.2021; podatak o istrazi iz juna 2016. preuzet je iz saopštenja Federalne uprave policije istog mjeseca, bez potvrde o daljem sudskom ishodu u javno dostupnim izvorima. Podatak o osnivanju preduzeća preuzet je s aerodrombihac.com. Podatak o javnom interesu nad 1.300.000 m² i saopštenje Elvedina Sedića iz septembra 2022. preuzeti su s Uskvijesti.ba, 14.9.2022. Podaci o sporazumu o eksproprijaciji od 19.3.2019. preuzeti su iz Business Magazine, 23.6.2021. Podatak o ugovoru s Euro-asfaltom preuzet je iz Klix.ba, 15.5.2019. Podaci o izborima 2023. i 2024. godine preuzeti su iz rezultata CIK BiH. Podatak o prihvatanju mandata u Skupštini USK i izjava o stabilizovanom budžetu preuzeti su iz Klix.ba, 4.11.2022, a o odbijanju istog mandata 2018. iz Klix.ba, 21.11.2018. Izjave prilikom pristupanja stranci Narod i pravda preuzete su iz Fena.ba, 20.12.2023. Ocjene Šuhreta Fazlića o zastoju projekta preuzete su iz Krajina.ba, 26.5.2026. Izjava Elvedina Sedića o studijama i obećanjima preuzeta je iz Krajina.ba, april 2026. Podaci o odobrenih 84,3 miliona i utrošenih 21,1 milion maraka preuzeti su iz izjave ministrice Andrijane Katić za Fenu, 8.7.2026, prenesene u Forbes BiH 9.7.2026, odakle je preuzeta i izjava Elvedina Sedića o kamenu temeljcu. Ocjena Zahida Krkića preuzeta je iz Al Jazeera Balkans, maj 2021. Ocjene Alena Šćurića preuzete su iz Direkt portala/Žurnala, januar 2024, i Slobodne Bosne, oktobar 2025. Podaci o transferima preuzeti su iz odluka Vlade FBiH na fbihvlada.gov.ba i iz Klix.ba, juli 2026.