Dok se u Hrvatskoj vojno-policijska operacija Oluja obilježava kao pobjeda, u Srbiji se svake godine organizuju komemoracije zbog stradanja i egzodusa srpskog stanovništva. Srbijanski historičar Milan St. Protić smatra da se iza tih suprotstavljenih narativa krije izbjegavanje odgovornosti za politiku devedesetih godina.

Protić je ocijenio da Hrvatska ima razloga slaviti ostvarenje svojih ratnih i političkih ciljeva, ali je naglasio da nijedna strana iz rata nije izašla bez odgovornosti.

"Iskreno govoreći, Hrvati imaju šta slaviti. Oni su iz svega toga izašli s rezultatom koji su htjeli i koji im, historijski gledano, pripada. Prljave stvari događale su se s obje strane, to vam je rat. Nema čistih ratova niti ratova iz partizanskih filmova", rekao je Protić za N1.

Dodao je da je rat "antičovječna stvar" iz koje niko ne može izaći čistih ruku i mirne savjesti.

Miloševićeva politika kao uzrok

Protić smatra da je politika koju je vodio Slobodan Milošević završila katastrofalno za Srbe, dok današnja vlast u Srbiji koristi godišnjice stradanja za političke potrebe.

"I sada se to, ko zna koji put, obilježava, što u Beogradu, što u Mrkonjić Gradu, sa svom tom lažnom patetikom i krokodilskim suzama. Naravno da je ta emocija lažna. Nije njih briga za ljude koji su stradali", rekao je.

Prema njegovim riječima, da je tadašnjoj vlasti bilo stalo do stanovništva, vodila bi drugačiju politiku ili bi se suprotstavila kursu koji je vodio prema ratu i porazu.

"Današnja vlast direktni je nasljednik tadašnje vlasti i opravdava i podržava sve što je Miloševićev režim radio. Oni su bili na vlasti i kada su kolone prognanih Srba dolazile u Srbiju", naveo je Protić.

Postavio je pitanje ko je prethodno pobunio, naoružao i ohrabrivao Srbe u Hrvatskoj, a zatim ih, kako tvrdi, ostavio bez zaštite.

Govoreći o približno 200.000 ljudi koji su napustili svoje domove, Protić je kazao da ratovi ne završavaju uvijek sudskim epilogom.

"Uvijek je pobjednik nametao svoje pravno rješenje. Rat se ne rješava pred sudom, nego na bojnom polju. Tu ste izgubili, a u međuvremenu ste se i ogriješili", rekao je.

Dodao je da zločini druge strane ne mogu biti opravdanje za zločine počinjene u ime vlastitog naroda.

"To što su se ogriješili i drugi, njima je na dušu. Ne može tuđe zlo biti opravdanje za zlo učinjeno s naše strane", naglasio je.

Protić smatra da u Srbiji nikada nije došlo do ozbiljnog i trezvenog preispitivanja politike devedesetih, njene odgovornosti i posljedica.

"Nikada nismo imali dovoljno hrabrosti, pameti ili volje da pogledamo realno i priznamo sebi koliko je ta politika bila pogubna. Njene posljedice trpimo i danas", rekao je.

Dodao je da će Srbija morati otvoriti tu raspravu želi li krenuti u budućnost.

"Ako želimo izaći iz ove baruštine, morat ćemo to učiniti. Trebalo je odavno, ali nismo, iz slabosti, očaja i osjećaja poraženosti. Ranjenim narodom lako je manipulirati", kazao je.

Svaki narod mora pogledati sebe

Protić smatra da političke manipulacije i dalje traju kroz nacionalističku retoriku o Kosovu, glorifikaciju prošlosti i odbijanje suočavanja s činjenicama.

"Kada se busaju u srpske grudi i zaklinju da će Kosovo vječno biti srpsko, znaju istinu. Kada falsifikuju srpsku prošlost, bilo tako što negiraju srpstvo ili ga glorifikuju, rade to zbog vlastitog interesa", naveo je.

Prema njegovom mišljenju, tragedija raspada Jugoslavije mogla je biti izbjegnuta mirnim i dogovorenim razlazom.

"Bilo je jasno da jugoslavenski narodi više ne žele živjeti zajedno. Niko nikoga silom ne može zadržati tamo gdje ne želi biti. Kada je neko odlučio da ratom pokuša spriječiti razlaz, otvorena su vrata pakla", rekao je.

Istakao je da je rješenje moglo biti mirno, prijateljsko i dogovoreno razdvajanje, dok danas svaki narod mora sagledati vlastitu odgovornost.

"Svaki narod mora pogledati sebe u ogledalu, a ne preko ograde gledati šta mu je drugi učinio. Ne može živjeti u uvjerenju da je sve što je rađeno u njegovo ime bilo ispravno i čisto, a sve što su drugi radili prljavo i zlo", kazao je.

Protić je ocijenio da takav odnos prema prošlosti pokazuje političku i društvenu nezrelost, koja može imati teške posljedice.

"Ista retorika, argumentacija i odbijanje da se sagleda druga strana koriste se u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, samo s različitim predznakom", rekao je.

Prizor iz Domovinskog rata, 1995. M Biljak/Cropix/

Naglasio je da ne želi govoriti u ime drugih naroda, već poziva Srbiju i Srbe da se suoče s vlastitom odgovornošću, nezavisno od ponašanja drugih.

"Kada god se odgovornost uvjetuje time šta će uraditi druga strana, to je zapravo izgovor da se ona izbjegne", rekao je.

Protić tvrdi da su izbjegli Srbi iz Hrvatske bili sredstvo političkog potkusurivanja vlasti u Beogradu i da nije postojala iskrena namjera da im se pomogne.

"Sve što je moglo dovesti do kompromisnog rješenja bilo je odbijeno: pokušaj Jovana Raškovića s Milanom Đukićem, Plan Z-4 i mišljenje arbitražne komisije Roberta Badintera. Beograd je sve to odbijao, a na kraju te ljude ostavio na cjedilu", kazao je.

Dodao je da država ni nakon tri decenije nije na odgovarajući način riješila probleme izbjeglica, iako ulaže veliki novac u projekte poput EXPO-a i Beograda na vodi.

Prema njegovim riječima, vlasti su tokom devedesetih pokušavale prikriti dolazak izbjegličkih kolona jer nisu znale kako javnosti objasniti potpuni vojni slom samoproglašene Republike Srpske Krajine za samo nekoliko dana.

Protić je kritikovao i način na koji se danas organizuju pojedine komemoracije.

"Da li se stradanje naroda obilježava pravljenjem manifestacije, nakon koje se pije i slavi? Ili se žrtvama podigne spomenik, održi parastos i ode kući da se stradali ožale?", upitao je.

Ocijenio je da su takva obilježavanja zloupotreba žrtava i da političke strukture ne pokazuju iskrenu brigu prema stradalima i izbjeglicama.

Aleksandar Vučić /Cropix

Posebno je komentarisao prisustvo pripadnika Crvenih beretki na parastosu u Crkvi svetog Marka.

"Znamo ko su oni, šta su radili i za šta su odgovorni. Osnovni kriteriji i mjerila potpuno su nam poremećeni", rekao je Protić.

Govor patrijarha Porfirija Perića u Mrkonjić Gradu ocijenio je iznenađujuće pozitivno, uz ogradu da tek budući potezi mogu pokazati jesu li izrečene poruke bile iskrene.

"Dobre su mu poruke bile, pod uslovom da je ono što je rekao iskreno i da tako misli. Poruka je jedno, ali djela koja trebaju slijediti te riječi još nismo vidjeli ni od patrijarha, ni od Srpske pravoslavne crkve, niti od drugih institucija Srbije", rekao je.

Dodao je da su ponašanje Srpske pravoslavne crkve i samog patrijarha prethodnih godina često bili u suprotnosti s porukama izgovorenim na obilježavanju.

"Nadajmo se da je doživio prosvjetljenje kao Savao iz Tarza, čije je riječi citirao", zaključio je Protić.

Izvor: Jutarnji list / N1