Krajem jula kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević podnio je kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv lidera HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića.

Prijava je uslijedila nakon Cvitanovićeva gostovanja na televiziji Hayat. Tokom razgovora o pravomoćnoj presudi Haškog tribunala u predmetu „Prlić i drugi”, kojom je utvrđeno postojanje Udruženog zločinačkog pothvata (UZP), Cvitanović je izjavio: „Kakav UZP. To ne postoji”, nazivajući presudu političkom.

Nakon što ga je novinar upozorio da je negiranje presuda kazneno djelo, Cvitanović je odgovorio: „Prijavite me”.

Nedugo nakon toga Kovačević je prijavio Cvitanovića, a prijavu je utemeljio na članku 145.a Kaznenog zakona BiH, izmjene koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a koji strogo sankcionira javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih ili domaćih sudova.

U prijavi se ističe da zaključak o UZP-u nije politička ocjena, već utvrđena pravna činjenica i sastavni dio pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

CVITANOVIĆ UZVRATIO

Izjava predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića u kojoj navodi da „Slaven Kovačević nije ni kršten, a želi predstavljati Hrvate”, novi je skandal u režiji lidera HDZ-a 1990.

„Slobodna Bosna“ podsjeća da se pravo na kandidaturu i političko predstavljanje temelji na ustavnom poretku i osobnom izjašnjavanju građanina, a ne na njegovoj vjerskoj pripadnosti ili obavljenim vjerskim sakramentima.

Uvođenje vjerskih kriterija, poput krštenja, u političku arenu jasno je narušavanje načela sekularne države i slobode vjeroispovijesti, gdje bi vjera morala ostati privatna stvar pojedinca.

Cvitanovićev napad na Kovačevićev osobni i vjerski identitet predstavlja skretanje fokusa s kaznene prijave za negiranje UZP-a. Umjesto rasprave o pravnim činjenicama, presudama za ratne zločine i poštivanju Kaznenog zakona BiH, javni se diskurs namjerno prebacio na teren etno-nacionalne retorike i prebrojavanja krvnih zrnaca i vjerskih sakramenata, što služi kao uobičajen mehanizam za homogenizaciju biračkog tijela i izbjegavanje odgovornosti pred pravosuđem.

Na koncu, ne treba zaboraviti da bi se u ovom slučaju trebala oglasiti i Centralna izborna komisija BiH.

(SB)