Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka jer često dugo ne uzrokuje simptome, pa se otkriva tek u uznapredovaloj fazi bolesti. Kod otprilike 10% oboljelih bolest je povezana s naslijeđenim genskim mutacijama koje znatno povećavaju rizik od razvoja raka.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Cancer Discovery, pokazuje da bi eksperimentalna vakcina mogla pomoći upravo toj skupini ljudi aktiviranjem imunološkog sistema prije nego što se rak uopće razvije.
U istraživanju je učestvovalo 20 osoba s nasljedno povećanim rizikom od raka gušterače.

Tokom 13 sedmica primili su četiri potkožne doze eksperimentalne vakcine nazvane mKRAS-VAX, i to u prvoj, trećoj, petoj i 13. sedmici.

Vakcina je razvijena kako bi prepoznala šest najčešćih mutacija gena KRAS, koje su odgovorne za oko 90% nasljednih slučajeva raka gušterače. Nakon vakcinacije, imunološki sistem uči prepoznati i uništiti ćelije koje nose te mutacije prije nego što se razviju u zloćudni tumor.

Rezultati su pokazali da je čak 18 od 20 učesnika razvilo očekivani imunološki odgovor.

Tokom praćenja nisu zabilježene prekancerozne promjene

Učesnici su praćeni u prosjeku 16,5 mjeseci, tokom kojih su redovno analizirani uzorci krvi te je nadzirana pojava cista, lezija ili tumora na gušterači.

Za vrijeme praćenja nijedan učesnik nije razvio lezije gušterače koje se smatraju pretečama raka.

Osim toga, istraživači su uočili da su se postojeće ciste na gušterači smanjile ili potpuno nestale kod 37,5% vakcinisanih osoba, dok je isti efekat zabilježen kod samo 6,8% osoba koje nisu primile vakcinu.
Kod osoba koje nose nasljedne mutacije povezane s rakom gušterače trenutno se provodi redovno praćenje kako bi se što ranije uočile promjene na gušterači

Trenutne mogućnosti prevencije su ograničene

Kod osoba koje nose nasljedne mutacije povezane s rakom gušterače trenutno se provodi redovno praćenje kako bi se što ranije uočile promjene na gušterači.

Ako se otkriju sumnjive promjene, zahvaćeni dio gušterače može se hirurški ukloniti. Međutim, ni operacija ne garantuje potpunu zaštitu jer se bolest može ponovo razviti, a mnoge prekancerozne promjene toliko su sitne da ih današnje metode snimanja ne mogu otkriti.

Zbog toga istraživači smatraju da bi sprečavanje nastanka tih promjena moglo predstavljati potpuno novi pristup prevenciji raka gušterače.

Potrebna su veća istraživanja

Autori naglašavaju da je riječ o malom istraživanju čiji je glavni cilj bio procijeniti sigurnost vakcine i njenu sposobnost aktiviranja imunološkog sistema.

Iako rezultati ne dokazuju da vakcina zaista sprečava razvoj raka gušterače, predstavljaju prvi dokaz da bi takav pristup mogao biti moguć.

Istraživači ističu da je vakcina bila sigurna i dobro podnošena te da dobijeni rezultati opravdavaju provođenje većih kliničkih ispitivanja koja će pokazati može li ova strategija uistinu smanjiti rizik od razvoja raka gušterače.