Istekao je rok za registraciju birača iz inostranstva za Opće izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra. Centralna izborna komisija (CIK) BiH utvrdila je da će pravo glasa putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ostvariti ukupno 48.074 birača.

Krajem jula, Udruženje FOR BOSNIA – Brussels, član Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH), uputilo je zvaničnu inicijativu Evropskoj komisiji, Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), Evropskom parlamentu, Delegaciji Evropske unije u BiH i drugim evropskim institucijama, upozoravajući na brojne poteškoće s kojima su se građani iz dijaspore suočili tokom registracije.

U dopisu su izrazili zabrinutost zbog složenosti postupka registracije, velikog broja odbijenih prijava, nedovoljne transparentnosti kriterija za odbijanje, kao i ograničenih mogućnosti da građani na vrijeme isprave administrativne nedostatke ili ulože žalbu.

Adem Pobrić, predsjednik Udruženja FOR BOSNIA – Brussels i koordinator za odnose s Evropskom unijom, za "Slobodnu Bosnu" kaže da već duže vrijeme upozorava kako je upravo komplikovana procedura registracije najveći razlog slabog odziva birača iz dijaspore.

"Pored najboljih namjera i želje većine naših građana iz dijaspore da glasaju i utiču na budućnost zemlje koju vole i u koju vjeruju, već na početku procedure bivaju obeshrabreni jer neki ne uspijevaju da prođu ni prvu etapu, a kamoli ono što slijedi", kaže Pobrić te dodaje kako je lično bio aktivan pred izbore 2022. godine.

Davao je, kako ističe, savjete bh. dijaspori kako da se registruje kroz inicijativu pokreta "Snaga domovine", s ciljem mobilizacije dijaspore, da bi, kako kaže, na kraju bio razočaran rezultatima, ali i odnosom izabranih političara prema dijaspori, koja je ostala "zadnja rupa na sviralu".

"Ove godine sam odbio biti posrednik jer sam svjestan stvarnog problema te nastojim ukazati na hitnu potrebu promjene načina registracije", kaže on.

Pobrić se i ovaj put registrovao.

"Samo iz razloga da se još jednom lično uvjerim koliko je procedura registracije komplikovana. Nećete mi vjerovati da sam ostao više od tri sata pred računarom da bih uspio doći do kraja i proći sve etape, nakon bezbroj ponovnih pokušaja. Za nepovjerovati!", kaže ogorčeno.

Pobrić smatra da upravo zbog takve procedure ne čudi manji broj registrovanih birača za predstojeće Opće izbore u BiH.

Ističe da većina ljudi nakon pola sata izgubi strpljenje i volju da nastavi registraciju, ostavi je za sutra, a na kraju istekne rok.

"Naša dijaspora broji više od dva miliona ljudi u više od 57 zemalja svijeta. Birača se prijavilo manje od dva posto. Sramota. Ovo je jasan pokazatelj da nešto ne štima. Odgovorno tvrdim da nije problem u ljudima koji žele glasati, već u komplikovanoj proceduri registracije", ističe predsjednik FOR BOSNIA – Brussels.

CIK: Strože procedure uvedene zbog zloupotreba

A zašto će iz dijaspore glasati manje birača na Općim izborima u odnosu na 2022. godinu, član CIK-a BiH Suad Arnautović kaže da se radi o kombinaciji više faktora, među kojima su i strožije procedure registracije.

"To je spoj više faktora. Jedan od tih faktora je što smo uveli striktne procedure koje jesu birokratske, ali morali smo to uraditi jer nam je zakon dao ovlaštenja kod registracije dijaspore, budući da smo ranije imali različite zloupotrebe. Imali smo masovne registracije na adresama benzinskih pumpi, javnih ustanova i slično. Tim procedurama jesmo dodatno birokratizirali proces, ali smo ga doveli do potpune zakonitosti", kazao je.

Dio odgovornosti, prema njegovim riječima, imaju i političke stranke, ali i drugi nivoi vlasti koji komuniciraju s građanima u inostranstvu.

"Stav CIK-a da je problem neodgovornost građana je uvredljiv i neodgovoran", smatra Pobrić.

Svjetski savez dijaspore BiH je u više navrata ukazivao na ovaj problem.

"Jedna od inicijativa dolazi iz Australije, gdje je Safet Alispahić, član GO SSDBiH, uputio dopis nadležnim institucijama s upozorenjem na postojeće probleme i mogućim rješenjima. Također postoji inicijativa FOR BOSNIA iz Brisela s prijedlogom pilot-projekta u zemljama Beneluxa, kako bi se dokazala efikasnost sistema, koristeći provjerenu aplikaciju ITSME, koja se koristi u bankarstvu, ali i na državnim platformama u Belgiji. Registracija bi bila pojednostavljena uz sigurnu provjeru identiteta glasača. Online glasanje dijaspore je rješenje, a registracija bi trebala biti automatska upisom naših građana u registre ambasada", kaže naš sagovornik.

On smatra da bi time bilo riješeno i pitanje zvaničnog popisa stanovništva u dijaspori, koji još nije proveden, iako je zakonska obaveza, te da upravo to ostavlja prostor za moguće manipulacije.

Kome sve ovo smeta?

"Štaviše, ne postoji ni zvanični popis stanovništva u BiH, što je još veća enigma i otvara brojna pitanja. Ovo je tako jednostavno riješiti da se zaista pitam kome sve ovo smeta. Odgovor je jasan – smeta onima koji ne žele da se išta promijeni i koji koče svaku pozitivnu inicijativu", ističe Pobrić.

Što se tiče pisma upućenog institucijama Evropske unije, smatra da je cilj prije svega bio da se čuje glas dijaspore.

"Naša nevladina organizacija FOR BOSNIA – Brussels, članica SSDBiH, koja je akreditovana pri Evropskom parlamentu, u ime građanske demokratije vrši pritisak na odgovorne političare u Evropskoj uniji da vode računa o mišljenju i volji građana BiH koji žive i rade u zemljama EU i širom svijeta. Osnovno pravo svakog građanina je pravo glasa i sloboda izbora, što predstavlja temelj evropske demokratije", naglašava Pobrić, te dodaje:

"Bosanskim građanima u dijaspori onemogućeno je da glasaju komplikovanim sistemom registracije, na što nastojimo ukazati i tražimo da nas Evropska unija podrži u ostvarivanju tog osnovnog građanskog prava."

Još jednom podsjeća da bh. dijaspora broji više od dva miliona ljudi u više od 57 zemalja svijeta.

Mi možemo preokrenuti "Bosnu naopako"

"To je naša sreća u nesreći i naš džoker u ruci. Mi možemo preokrenuti 'Bosnu naopako', čega se mnogi boje. Zamislite samo da glasa 50 posto dijaspore, odnosno oko milion ljudi. Mislim da su riječi suvišne", kaže Pobrić.

Pismo upućeno institucijama Evropske unije većinom je dočekano odgovorom da su zbog godišnjih odmora trenutno odsutni te da će se inicijativi posvetiti po povratku.

"Svjesni smo te činjenice, ali je rok za registraciju istekao 21. jula, a zvanični rezultati objavljeni su 30. jula, zbog čega smo reagovali odmah, ne propuštajući priliku da demantujemo razloge za slab odziv naših građana. Krajem augusta planiramo zatražiti reakciju odgovornih, uz nadu da će naši argumenti biti razmotreni na najvišem nivou", kaže predstavnik bh. dijaspore iz Brisela.

Na kraju ističe da su organizacije dijaspore izložene pritiscima i pokušajima unošenja podjela.

"Mogu vam potvrditi da smo izloženi pritiscima i unošenju razdora upravo od onih kojima smeta naše jedinstvo i naš jasan stav. Toga smo svjesni, ali se ne damo zavaditi i uporno radimo na jačanju Saveza i njegovoj masovnosti."

Adem Pobrić je došao u Belgiju davne 1984. godine, tako da ga je rat zatekao u Briselu, gdje nije ostao skrštenih ruku.

"Bio sam i ostao jedan od afirmisanih aktivista te inicijator i organizator brojnih demonstracija, uključujući i veliki protest u Briselu 1995. godine, uoči genocida u Srebrenici, kada se na ulicama glavnog grada Belgije okupilo oko 50.000 ljudi. Specijalni gost bio je tadašnji ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj, akademik Muhamed Filipović, s kojim sam organizovao i konferenciju za medije. Također sam bio primljen kod Jacquesa Delorsa, tadašnjeg predsjednika Evropske komisije, nastojeći ukazati na licemjernu politiku Evrope prema Bosni i Hercegovini i podsjetiti evropske zvaničnike na njihovu odgovornost", kaže on za "SB".

Krajem 2021. godine ponovo se aktivirao, reagirajući na učestale prijetnje Milorada Dodika, te preuzeo rukovodstvo  nevladine organizacije FOR BOSNIA. Uspjeli su dobiti akreditaciju pri Evropskom parlamentu, čime je postao zvanični lobista za interese Bosne i Hercegovine.

Istovremeno je FOR BOSNIA postala članica Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine (SSDBiH), a on je kao član Glavnog odbora Saveza, imenovan za koordinatora Radne grupe SSDBiH za odnose s Evropskom unijom.

"Trudimo se, kao što sam već naveo, da se naš glas daleko čuje i da, u ime građanske demokratije, doprinesemo evropskom putu Bosne i Hercegovine. Istovremeno nastojimo ojačati ulogu građana Bosne i Hercegovine koji žive u dijaspori i omogućiti im da aktivnije učestvuju u demokratskim procesima i izborima u svojoj domovini", poručuje Pobrić.

(S.G.)