Takmičenje koje se decenijama pripremalo u pozadini geopolitike sada izbija u prvi plan. Kina pokazuje strelovit napredak u svemirskoj tehnologiji, dok Sjedinjene Američke Države zaoštravaju retoriku o nadolazećoj borbi za prevlast u svemiru.

Samo u posljednjih pet godina Kina je lansirala Tiangong, modernu orbitalnu laboratoriju koja konkuriše zastarjeloj Međunarodnoj svemirskoj stanici, a dopremila je i prve uzorke tla s tamne strane Mjeseca, što je poduhvat koji nijedna druga država nije ponovila.

Najava da Kina planira izgraditi stalno naselje na Mjesecu do 2040. godine izazvala je hitnu reakciju američkih zastupnika, koji su proglasili novu svemirsku utrku. Napetost dodatno pojačava činjenica da je kineski svemirski sektor uglavnom tajan, pa je teško procijeniti ko je u prednosti, piše CNN.

Ova bi godina mogla označiti dramatičan preokret jer južni pol Mjeseca postaje glavno odredište za obje nacije. Ta je regija ključna za američke i kineske ambicije jer naučnici vjeruju da se tu nalazi vodeni led.

Taj se resurs može pretvoriti u raketno gorivo, zrak za disanje ili pitku vodu, što je neophodno za održavanje vanzemaljskog naselja. I SAD i Kina planiraju tu poslati robotske istraživače kasnije ove godine i tako pripremiti teren za dolazak ljudi.

Misije koje prethode ljudima

SAD se u razvoju jeftinih robotskih landera oslanja na privatni sektor. Plan je da lander Griffin, koji je razvila kompanija Astrobotic Technology, sleti na lunarni južni pol krajem 2026. godine. Misija koju finansira NASA pokušat će uspjeti tamo gdje dva prethodna landera druge američke kompanije nisu, jer su se prevrnuli pri pokušaju slijetanja na izrazito opasan teren.

S druge strane, Kina planira lansirati svoju robotsku misiju Chang’e-7 već ovog mjeseca. Taj složeni poduhvat koristit će četiri različita robotska vozila - orbiter, lander, rover i mobilni skakač - koji će usklađeno prikupljati podatke. Misija uključuje alate za bušenje i direktnu analizu vodenog leda, što će SAD s robotskim misijama pokušati tek iduće godine.

"Ako uspješno lociramo lunarni vodeni led, to bi moglo značajno smanjiti troškove i vrijeme potrebno za transport vode sa Zemlje. Olakšalo bi uspostavu ljudske baze za dugotrajne aktivnosti na Mjesecu i omogućilo daljnje istraživanje Marsa ili dubokog svemira", izjavio je Tang Yuhua, zamjenik glavnog projektanta misije Chang’e-7, u intervjuu za državne medije 2025. godine.

Nadolazeće aktivnosti na južnom polu, uz vrlo malo međunarodnih zakona koji bi ih regulisali, pojačavaju napetost. Dinamika podsjeća na Hladni rat, kada je NASA-ino slijetanje na Mjesec služilo za demonstraciju moći i superiornosti zapadne tehnologije.

No, ulozi su sada veći, smatra Clayton Swope, zamjenik direktora Projekta za aeronautičku sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije. Cilj više nije samo posjetiti Mjesec, nego stvoriti uslove za trajna ljudska naselja.

"Za provedbu ove dugoročne vizije bit će potrebne generacije", rekao je Swope. "Ali u mojoj glavi, to je scenario u kojem se ljudi rađaju, umiru, imaju porodice, a djeca odrastaju na mjestu koje nije Zemlja. To onda više sliči gradu nego ekspediciji na Južni pol." Ako se takva budućnost ostvari, dodao je Swope, nada se da će tim vanzemaljskim kolonijama upravljati pravila koja odražavaju zapadne ideale i demokratska načela. Otvoreno je pitanje bi li Kina bila saglasna s tim.

Kulturno proročanstvo

Kineske svemirske ambicije dolaze direktno s vrha vlasti. Kineski lider Xi Jinping nazvao je izgradnju zemlje u svemirsku silu "vječnim snom" i tu je ambiciju uklopio u svoju širu viziju nacionalnog pomlađivanja.

"Tempo ljudskog istraživanja svemira je beskrajan", rekao je Xi u govoru 2020. godine. "Korak po korak, krenut ćete na novo putovanje međuzvjezdanog istraživanja i dati nove doprinose izgradnji snažne zrakoplovne nacije."

Imena koja se koriste u kineskom svemirskom programu također aludiraju na duboki kulturni značaj Mjeseca. Lunarni program nosi ime po božici Chang’e iz mita starog 4000 godina. Ciljevi programa nisu samo naučni, nego su i "san kineske nacije star hiljadama godina", rekao je 2015. glavni naučnik programa Ouyang Ziyuan.

Nedavno je zemlja usmjerila pažnju na slanje svojih građana na Mjesec. "Uložit ćemo sve napore kako bismo ostvarili cilj prvog kineskog slijetanja na Mjesec do 2030. godine", izjavio je u maju Zhang Jingbo, glasnogovornik Kineske agencije za svemirske letove s posadom.

Utrka do 2030.

Niko nije stupio na površinu Mjeseca otkako je program Apollo završen 1972. godine. Nije poznato koliko novca Kina troši na svoj lunarni program, ali s obzirom na tempo i preciznost robotskih misija, mnogi stručnjaci vjeruju da će zemlja ostvariti svoj cilj do 2030. "Jedan od izazova s Kinom je nedostatak transparentnosti", izjavio je ranije za CNN bivši administrator NASA-e Jim Bridenstine.

"Ali ono što znamo jeste da oni ostvaruju ciljeve koje sebi zadaju." Bridenstine je također rekao kako vjeruje da će naredni ljudi koji će hodati po Mjesecu najvjerovatnije biti taikonauti, odnosno kineski astronauti. To zabrinjava američke zakonodavce. Iako trenutni plan NASA-e predviđa slijetanje astronauta na Mjesec do 2028., taj je rok već nekoliko puta pomjeran.

Sadašnji administrator NASA-e Jared Isaacman priznao je da je Kina "apsolutno velik konkurent" na svim poljima. "Sada vam sa sigurnošću kažem da će Kinezi moći učiniti ono što Sovjeti nisu: spustit će svoje taikonaute na Mjesec", rekao je Isaacman, ali je javno izjavio i da je uvjeren da će SAD odgovoriti na izazov i ispoštovati rok do 2028.

Američki izazovi i kineska jednostavnost

Sjedinjene Američke Države postigle su značajan napredak, ponajviše s misijom Artemis II koja je u aprilu poslala četiri astronauta na put oko Mjeseca. Međutim, NASA još nema vozilo za spuštanje astronauta na površinu. Povratak na Mjesec nije jednostavan jer se ne može samo ponoviti program Apollo. Lanci snabdijevanja i fabrike koje su gradile rakete i module više ne postoje.

Uz to, slijetanje blizu južnog pola znatno je složenije i zahtijeva snažnija vozila. NASA se oslanja na privatni sektor, a na razvoju lunarnih landera rade SpaceX i Blue Origin. Nije jasno hoće li njihova vozila biti spremna za testiranje naredne godine. Čak i ako budu, suočavaju se sa znatnim inženjerskim izazovima, poput nadopunjavanja goriva u orbiti, što još niko nikada nije pokušao.

Kina je, s druge strane, potpuno usredotočena na svoj program od 2004. godine i koristi centralizovani sistem planiranja. Detalji koje su objavili državni mediji ukazuju na jednostavniji pristup, koji ne zahtijeva nadopunjavanje goriva u svemiru.

Iako Kina još nije izvela sve ključne testove, Patrick Besha, bivši strateški savjetnik NASA-e, smatra da se njihov tehnološki put čini jednostavnijim. "Preostale prepreke nisu nepremostive", rekao je Besha. "To nisu nerješivi problemi."

Dva različita svijeta

U središtu ovog takmičenja nalazi se pitanje upravljanja budućim naseljima. Ko će pisati pravila? Sjedinjene Američke Države iznijele su svoje namjere u Artemidinim sporazumima, paktu koji dopušta nacijama i kompanijama vađenje resursa te uspostavu "sigurnosnih zona". Sedamdeset zemalja potpisalo je sporazume, ali ne i Kina i njeni najbliži saveznici.

Tu leži i pravna dilema. Ugovor o svemiru iz 1967. zabranjuje nacionalno prisvajanje teritorija, ali ostavlja prostor za tumačenje. "Ako ga ne možete prisvojiti, kako možete biti vlasnik?", zapitao se Swope.

"Tu postoji nesklad." Stav Kine manje je jasan, ali su kineski zvaničnici povremeno davali izjave koje sugerišu spremnost na eksploataciju resursa. Naučnik Ouyang Ziyuan je 2013. za BBC izjavio da se vrijedni resursi s Mjeseca "mogu koristiti bez ograničenja".

Besha smatra da takve izjave mogu ukazivati na spremnost da se ispitaju granice međunarodnog prava. "Kina se javno drži Ugovora o svemiru", rekao je. "Ali su također dali do znanja da će, iako neće kršiti ugovor, ići do same granice dopuštenog."

Saradnja ili takmičenje?

Nedostatak jasnih pravila mogao bi dovesti do sukoba. Ipak, stručnjaci naglašavaju da je Mjesec dovoljno prostran da obje nacije istovremeno ostvare svoje vizije. Svaka zemlja mogla bi djelovati unutar vlastite sfere uticaja.

"Ne mislim da će nam Kina nametnuti svoja pravila, niti mislim da mi možemo nametnuti svoja pravila Kini", rekao je Swope. Trenutno su odnosi zategnuti, a SAD je, zbog zabrinutosti oko špijunaže, odbio saradnju s Kinom. Ako svemirska utrka iz 20. stoljeća služi kao predložak, godine takmičenja donijele su nevjerovatne tehnološke iskorake prije nego što su SAD i Sovjetski Savez počeli sarađivati, što je kulminiralo Međunarodnom svemirskom stanicom.

U novoj eri, Besha se pita postoji li prostor za rješavanje globalnih izazova, poput smanjenja rizika od sudara u svemiru. "Također bismo trebali razmisliti o tome ima li mjesta za saradnju", zaključio je.