Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini oštro je odgovorila profesoru Milanu Blagojeviću nakon što je javno postavio šest pitanja o ruskoj politici prema BiH, Vijeću za implementaciju mira i bonskim ovlaštenjima. "Zaista, jedna budala može postaviti toliko pitanja da ni hiljade mudraca ne mogu odgovoriti", objavila je Ambasada.

O slučaju je na svom blogu pisao Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, nakon što je Milan Blagojević, bivši savjetnik Željke Cvijanović i sadašnji nosilac liste Srpske demokratske stranke (SDS) za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Izbornoj jedinici 1, putem portala BN televizije postavio pitanja ruskom ambasadoru Igoru Kalabuhovu.

Pitanja su se odnosila na ranije diplomatske poteze Rusije, bonska ovlaštenja te djelovanje Vijeća za implementaciju mira (PIC).

"Zaista, jedna budala može postaviti toliko pitanja da ni hiljade mudraca ne mogu odgovoriti", objavila je Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini na svojoj zvaničnoj stranici.

Vukanović je ovakav odgovor opisao kao krajnje nediplomatski.

Prema njegovoj ocjeni, nije jasno zbog čega je došlo do otvorenog sukoba između SDS-a i Ambasade Rusije u BiH.

On je postavio pitanje ima li sve veze s odnosima Srbije i Ukrajine, podrškom Rusije vlastima u entitetu RS pred Opće izbore ili širim političkim odnosima u regiji.

Vukanović optužio Rusiju za svrstavanje

Vukanović je podsjetio i na ranije poruke glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove, koja je, prema njegovoj interpretaciji, podržala Sinišu Karana uoči prijevremenih predsjedničkih izbora u entitetu RS.

Tvrdi da je ruska diplomatija tada opoziciju bez osnova predstavljala kao prozapadnu.

Prema njegovoj ocjeni, Ambasada Rusije u BiH sada ponovo politički pomaže bivšem predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku i nanosi štetu opozicionim strankama.

Vukanović je pritom kritikovao i odnose Dodika s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i bliskost s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Između ostalog, spomenuo je odnose vlasti Srbije prema kompaniji NIS i Vučićeve kontakte s ukrajinskim predsjednikom Volodymyrom Zelenskyjem.

"Čudno je da iz Ambasade Rusije u BiH, kao i u Srbiji, samo čekaju povod da napadnu opoziciju i studente, dok glasno šute o potezima Dodika i Vučića koje smatraju proameričkim i antiruskim", naveo je Vukanović.

Riječ je o njegovim političkim ocjenama i interpretacijama odnosa Moskve prema vlastima i opoziciji u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Šest pitanja Milana Blagojevića

Povod za reakciju Ambasade Rusije bilo je šest pitanja koja je Milan Blagojević postavio nakon što se ruska ambasada prethodno osvrnula na izjavu njemačkog ambasadora u BiH.

Prema prenesenoj izjavi, njemački ambasador kazao je da visoki predstavnik može biti imenovan samo konsenzusom u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira.

Ambasada Rusije takav stav nazvala je licemjernim, pitajući zbog čega predstavnik Njemačke nije isto postupio 2021. godine, kada nije postojao konsenzus unutar PIC-a o imenovanju Christiana Schmidta.

Blagojević je naveo da je takvo pitanje ruske ambasade opravdano s etičkog stanovišta, ali je potom postavio šest pitanja o ranijem djelovanju same Rusije.

Prvo je upitao zbog čega je Rusija 1995. godine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija prihvatila uspostavljanje PIC-a i njegovog Upravnog odbora te zbog čega je pristala biti članica tog tijela, za koje Blagojević tvrdi da nema osnov u Dejtonskom mirovnom sporazumu ni međunarodnom pravu.

Drugo pitanje odnosilo se na period od 1995. do 2021. godine, tokom kojeg je Rusija učestvovala u radu PIC-a i glasala o imenovanju visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Blagojević je zatim pitao zbog čega je Rusija u decembru 1997. godine u Bonu podržala zaključke kojima su visokom predstavniku data široka ovlaštenja za nametanje odluka i zakona.

Prema njegovom stavu, tim odlukama Bosna i Hercegovina pretvorena je u protektorat, čime su, kako tvrdi, povrijeđeni Povelja Ujedinjenih nacija i Ustav Bosne i Hercegovine.

U četvrtom pitanju Blagojević je zatražio odgovor zbog čega je Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, kasnije podržala takav okvir djelovanja visokog predstavnika.

Tvrdi da su bonskim ovlaštenjima povrijeđena načela državnog suvereniteta i zabrane uspostavljanja protektorata nad državom članicom Ujedinjenih nacija.

Peto pitanje odnosilo se na to zbog čega Rusija nikada nije pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde niti ovu temu otvorila pred Generalnom skupštinom UN-a ili Vijećem sigurnosti UN-a.

Na kraju je Blagojević pitao hoće li Moskva takav postupak pokrenuti u budućnosti.

"Hoće li to Rusija učiniti makar u narednom periodu, umjesto što se jalovo nadgornjava s njemačkim ambasadorom?", zaključio je Milan Blagojević.