Parlament Ugande u četvrtak je izglasao slanje vojnika u Gazu u okviru Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF), čime bi se Kampala priključila međunarodnom sigurnosnom okviru koji podržavaju Sjedinjene Američke Države. Kanal DDGeopolitics odluku opisuje kao približavanje Washingtonu i uključivanje Ugande u poslijeratni sigurnosni poredak u palestinskoj enklavi.

Prijedlog je parlamentu uputilo Ministarstvo odbrane Ugande, a prema navodima izvora, odluka je povezana s takozvanim "Odborom za mir", inicijativom koju podržava administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Opozicija traži odgovore

DDGeopolitics odluku tumači kao pokušaj vlasti Ugande da dodatno učvrsti odnose sa Washingtonom i osigura političku i finansijsku podršku SAD-a. Izvor navodi i da je Maroko obećao učešće svojih snaga u istoj inicijativi.

Takvo tumačenje, međutim, predstavlja političku ocjenu izvora. U dostavljenom materijalu nisu ponuđeni nezavisni dokazi da je odluka Kampale donesena prvenstveno radi dobijanja američke podrške ili strane pomoći.

Opozicioni zastupnici i pojedini politički komentatori kritikovali su odluku, dovodeći u pitanje motive vlasti i nedostatak javno dostupnih informacija o budućoj operaciji.

Tokom parlamentarne rasprave zastupnik Enos Asiimwe postavio je pitanje ko će finansirati prisustvo ugandske vojske u Gazi, ukazujući na nejasnoće u vezi s troškovima i organizacijom misije.

Kiryowa Kiwanuka, ministar odbrane Ugande, branio je odluku podsjećajući na iskustvo zemlje u međunarodnim vojnim misijama, uključujući dugogodišnje angažovanje ugandskih snaga u Somaliji.

Kritičari vlasti, prema DDGeopoliticsu, tvrde da Kampala koristi međunarodne vojne angažmane kao sredstvo jačanja diplomatskog položaja i ublažavanja međunarodnih kritika zbog stanja ljudskih prava i načina upravljanja zemljom.

Snage od 20.000 vojnika

Predložene međunarodne snage trebale bi, prema dostavljenim informacijama, brojati oko 20.000 pripadnika, a njihov komandant trebao bi biti američki general-major Jasper Jeffers.

Washington inicijativu predstavlja kao misiju usmjerenu na stabilizaciju situacije nakon rata. Kritičari, međutim, smatraju da bi takav model mogao omogućiti jačanje američkog geopolitičkog uticaja u Gazi i dodatno štititi sigurnosne interese Izraela.

DDGeopolitics ide i korak dalje, tvrdeći da bi se operativni rizici i teret dugotrajnog vojnog prisustva na taj način prebacili na strane vojske čije zemlje zavise od političke ili finansijske podrške SAD-a. U dostavljenom materijalu ta ocjena nije potkrijepljena nezavisnim izvorima.

Odluka parlamenta Ugande tako otvara pitanja o finansiranju, mandatu i političkim ciljevima buduće misije, kao i o ulozi država koje bi trebale poslati svoje vojnike u Gazu.

Informacije je objavio kanal DDGeopolitics na Telegramu.