Agencija S&P Global Ratings zadržala je suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine na razini B+ za dugoročni i B za kratkoročni dug u domaćoj i stranoj valuti, uz stabilne izglede. Istodobno je upozorila da bi povećana javna potrošnja uoči Općih izbora mogla dodatno produbiti proračunski deficit i povećati fiskalne rizike zemlje.

Prema procjenama agencije, ovogodišnja predizborna izdvajanja, uključujući povećanje mirovina, plaća u javnom sektoru i smanjenje stopa socijalnih doprinosa, mogla bi proračunski deficit povećati na više od tri posto bruto domaćeg proizvoda. Bez provedbe mjera fiskalne konsolidacije prosječni deficit mogao bi do 2029. godine iznositi oko 2,5 posto BDP-a.

Ekonomist Željko Rička za BHRT navodi da se javni novac u predizbornom razdoblju koristi za ostvarivanje političkih ciljeva.

"Stranke koriste javni novac, dakle nije to njihov novac, ali ovo je na neki način, slobodno možemo reći, zloupotreba ekonomskog sistema u funkciji očuvanja svoje političke pozicije", rekao je Rička. Dodao je kako su povećana ulaganja u infrastrukturu i druge projekte dio stvaranja pozitivnog ozračja uoči izbora radi pridobivanja birača.

Ekonomistica Amila Pilav Velić istaknula je kako izvještaj S&P-a treba promatrati mnogo šire od samog kreditnog rejtinga.

"Kompanije u BiH trebaju iščitati S&P izvještaj i vidjeti gdje su ključni načini kako povećati svoju konkurentnost u narednih tri do pet godina. Ne mogu se osloniti na institucionalnu stabilnost ni političku odgovornost, nego trebaju ulagati u vlastitu produktivnost, umjetnu inteligenciju, energetsku učinkovitost, digitalne tehnologije i otpornost", poručila je.

Na stanje gospodarstva osvrnuo se i ekonomist Davud Bećirović, koji upozorava da nominalni rast mirovina ne prati stvarni rast životnih troškova.

"To nije pošteno prema umirovljenicima. Mora se puno agresivnije raditi kako bi usklađivanje mirovina pratilo stvarne troškove života", kazao je Bećirović.

U izvještaju se upozorava i na usporavanje industrijske proizvodnje, izazove u energetskom sektoru te sporu provedbu reformi. Kao dodatni rizik navodi se i europski mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji bi mogao otežati izvoz dijela bosanskohercegovačkih tvrtki na tržište Europske unije zbog dodatnih naknada za proizvode s visokim emisijama ugljika.