Federacija Bosne i Hercegovine dobija potpuno novi pravni okvir za elektronski novac. Zakon o elektronskom novcu, objavljen 5. augusta u „Službenim novinama Federacije BiH“, stupa na snagu 13. augusta, a njime se prvi put detaljno uređuje:

• Ko može izdavati elektronski novac.

• Pod kojim uslovima se on izdaje.

• Kako se štite sredstva korisnika.

• Na koji način takve usluge mogu nuditi banke, posebna društva, mikrokreditne organizacije, ali i javni poštanski operateri.

Za građane se, međutim, 13. augusta neće dogoditi trenutna promjena u načinu plaćanja. Novi zakon prije svega stvara pravni temelj za razvoj digitalnih novčanika i drugih oblika elektronskog plaćanja koji su u drugim evropskim državama već uobičajeni, saznaje Hercegovina.info.

Jedan od najpoznatijih primjera takvog servisa u BiH je Aircash. Društvo Aircash AC sa sjedištem u Banjoj Luci od Agencije za bankarstvo Republike Srpske dobilo je u januaru 2025. godine dozvolu za izdavanje elektronskog novca. Njihov digitalni novčanik omogućava pohranu elektronskog novca, plaćanja te slanje i primanje sredstava.

Poslovanje međuentitetskih društava

Novi federalni zakon sada precizno uređuje i način na koji društvo za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu može poslovati u Federaciji BiH.

• Takvo društvo u FBiH može poslovati preko organizacionog dijela, ali tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za bankarstvo Federacije BiH i upisa u njen registar.

• Zakon propisuje i uslov reciprociteta, odnosno da ista mogućnost u Republici Srpskoj postoji za društva osnovana u Federaciji.

To znači da novi zakon Aircashu i drugim licenciranim društvima iz RS-a otvara regulatorni put prema poslovanju na tržištu Federacije, ali ne znači da oni samim stupanjem zakona na snagu automatski dobijaju dozvolu za rad na cijelom području FBiH.

Šta je zapravo elektronski novac?

Elektronski novac nije nova valuta niti zamjena za konvertibilnu marku. Prema zakonskoj definiciji, riječ je o novčanoj vrijednosti pohranjenoj u elektronskom obliku koja nastaje nakon što korisnik izdavaocu uplati novac i koja se potom može koristiti za platne transakcije kod drugih fizičkih ili pravnih lica koja taj novac prihvataju.

Pojednostavljeno: Korisnik može uplatiti, na primjer, 100 KM, a izdavalac mu u digitalnom novčaniku evidentira elektronsku vrijednost od 100 KM koju zatim može koristiti za dopuštena plaćanja.

Izdavalac je, na zahtjev korisnika, dužan bez odlaganja elektronski novac ponovo isplatiti u njegovoj nominalnoj vrijednosti. Zakon ograničava i slučajeve u kojima se za takav otkup može naplatiti naknada.

Šta elektronski novac NIJE: Zakon iz njegove definicije isključuje digitalne zapise valuta koje nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka ili drugo tijelo javnog sektora te koji nemaju pravni status novca ili valute. Drugim riječima, donošenje ovog zakona ne predstavlja legalizaciju kriptovaluta niti bitcoin postaje elektronski novac u smislu ovog propisa.

Velika novost za pošte

Jedna od najzanimljivijih odredbi odnosi se upravo na javne poštanske operatere. Zakon im omogućava izdavanje posebnog „poštanskog elektronskog novca“, i to bez osnivanja zasebnog društva za izdavanje elektronskog novca.

Takav novac moći će se koristiti isključivo za:

• Plaćanje poštanskih usluga.

• Javnih davanja i usluga od opšteg interesa.

• Režijskih računa.

• Uplate i isplate socijalnih i drugih naknada.

Time se otvara mogućnost da javni poštanski operateri, poput Hrvatske pošte Mostar i BH Pošte, razviju vlastita digitalna rješenja preko kojih bi građani jednog dana mogli plaćati račune ili obavljati dio drugih finansijskih transakcija. BH Pošta već se službeno definira kao javni poštanski operater, dok važeći propisi među javnim poštanskim operaterima u BiH navode i Hrvatsku poštu Mostar.

Važne napomene za poštanski elektronski novac:

• Zakon sam po sebi ne znači da će pošte odmah ponuditi digitalni novčanik; to će zavisiti od njihovih poslovnih odluka i podzakonskih pravila regulatora.

• Poštanski elektronski novac neće biti bankovni depozit, neće donositi kamatu niti se smije koristiti za kreditiranje.

• Zaštita građana: Javni poštanski operater u svakom trenutku mora imati 100-postotno novčano pokriće za izdani poštanski elektronski novac. Ta sredstva moraju biti odvojena od njegove ostale imovine i ne ulaze u stečajnu masu operatera.

• Maksimalan iznos poštanskog elektronskog novca koji će jedan korisnik moći držati odredit će Agencija za bankarstvo FBiH, uzimajući u obzir prosječnu mjesečnu platu i cilj finansijske uključenosti građana.

Moguća su i potpuno nova društva

Zakon otvara vrata i osnivanju novih kompanija čija će osnovna djelatnost biti upravo izdavanje elektronskog novca.

• Takvo društvo može biti osnovano kao dioničarsko društvo (d.d.) ili društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), uz prethodnu dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH.

• Minimalni osnivački kapital iznosi 700.000 KM i mora biti uplaćen u novcu.

• Osim izdavanja elektronskog novca, ova društva moći će pružati i niz platnih usluga – od uplata i isplata gotovine preko računa za plaćanje, do prijenosa sredstava, kartičnih transakcija i novčanih doznaka.

Time se na tržištu, koje je tradicionalno bilo dominantno vezano uz banke, stvara prostor za novu konkurenciju i razvoj fintech usluga. Federalna vlada je ranije cijeli paket finansijskih zakona predstavila kao dio modernizacije i digitalizacije finansijskog sektora te njegovog približavanja standardima Evropske unije.

Neće sve zaživjeti 13. augusta

Iako zakon stupa na snagu 13. augusta, dio njegove praktične primjene tek slijedi. Agencija za bankarstvo Federacije BiH dobila je rok od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu za donošenje podzakonskih akata potrebnih za njegovu provedbu.

Zbog toga 13. augusta ne treba očekivati da će građanima preko noći biti ponuđen niz novih digitalnih novčanika ili da će pošte odmah početi izdavati elektronski novac. Taj datum prije svega označava početak novog regulatornog perioda.

Nakon donošenja provedbenih propisa bit će jasnije ko će zatražiti dozvole, hoće li postojeći regionalni servisi proširivati poslovanje u Federaciji te planiraju li Hrvatska pošta Mostar i BH Pošta iskoristiti mogućnost izdavanja vlastitog poštanskog elektronskog novca. Odgovori na ta pitanja pokazat će hoće li novi zakon ostati prvenstveno regulatorna reforma ili će građanima u relativno kratkom roku donijeti vidljive promjene u načinu na koji plaćaju, šalju i primaju novac.