Njemački kancelar Friedrich Merz otišao je na ljetni odmor uvjeren da će se političke napetosti do jeseni smiriti. No u njegovoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) sve se otvorenije raspravlja o mogućnosti nezamislivoj za njemačku politiku – zamjeni kancelara nakon tek nešto više od godine dana na vlasti.

Do rasprave je došlo uoči ključnih pokrajinskih izbora u septembru, na kojima bi krajnje desni AfD mogao prvi put preuzeti vlast u jednoj njemačkoj saveznoj zemlji. Strah od lošeg izbornog rezultata i sve slabijeg rejtinga kancelara potaknuo je razgovore o mogućem "Kanzlertauschu" – zamjeni kancelara.

Njemačka je decenijama slovila kao jedna od politički najstabilnijih europskih država. Za razliku od Italije ili Velike Britanije, promjene na čelu vlade bile su rijetke i uglavnom povezane s vanrednim okolnostima.

Zato bi eventualna smjena Merza predstavljala presedan. U poslijeratnoj povijesti samo su tri kancelara zamijenjena političarima iz vlastitog političkog tabora tokom mandata, i to zbog ostavki, raspada koalicije ili velikih političkih skandala, piše Politico.

AfD mijenja politička pravila igre

Najveći razlog nervoze u CDU-u jest nezaustavljiv uspon AfD-a. Prema anketama, ta je stranka trenutno najpopularnija u Njemačkoj s oko 28 posto podrške, dok CDU bilježi oko 21 posto.

Posebno zabrinjavaju izbori u istočnim saveznim zemljama. U Saskoj-Anhaltu AfD bi mogao osvojiti apsolutnu većinu, dok se očekuju vrlo dobri rezultati i u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju te Berlinu.

Unutar CDU-a raste bojazan da bi pojedini zastupnici na istoku zemlje nakon izbora mogli podržati vlade koje predvodi AfD, čime bi bio prekršen Merzov dosadašnji stav da s krajnjom desnicom nema saradnje.

Sve više se spominje jedno ime

Iako nijedan istaknuti dužnosnik CDU-a zasad nije javno zatražio Merzov odlazak, njemački mediji posljednjih sedmica intenzivno pišu o mogućem nasljedniku.

Kao najizgledniji kandidat spominje se Hendrik Wüst, premijer najmnogoljudnije njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije. List Der Spiegel cijelu je priču opisao naslovnicom "Pobuna u palači", sugerirajući da nezadovoljstvo dolazi iz samog vrha stranke.

Sagovornici Politica iz redova CDU-a, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, tvrde da dio zastupnika sve više sumnja u Merzovu sposobnost da ujedini stranku i zaustavi daljnji rast AfD-a.

Smjena bi otvorila Pandorinu kutiju

Probleme dodatno produbljuje izrazito loš lični rejting kancelara. Prema posljednjem istraživanju ARD-DeutschlandTrenda, samo 13 posto Nijemaca zadovoljno je Merzovim radom, što je najniža razina podrške jednom aktualnom kancelaru otkako se provodi to istraživanje.

Analitičari smatraju da je razlog prije svega razočaranje sporim oporavkom njemačke ekonomije te nepopularnim reformama mirovinskog i zdravstvenog sstema koje bi građanima mogle donijeti dodatne finansijske troškove.

Politički analitičari upozoravaju da bi smjena kancelara mogla ozbiljno destabilizirati njemačku političku scenu.

Najjednostavniji scenarij bio bi da Merz dobrovoljno odstupi, nakon čega bi Bundestag izabrao njegovog nasljednika. Ako to odbije, protivnici bi morali pokrenuti konstruktivno izglasavanje nepovjerenja i istovremeno izabrati novog kancelara, što bi moglo dovesti do raspada vladajuće koalicije CDU-a, CSU-a i SPD-a te čak izazvati prijevremene izbore.

Stranački vrh još uvijek stoji iza Merza

Unatoč sve glasnijim špekulacijama, vodeći konzervativni političari zasad javno podržavaju kancelara.

Bavarski premijer i čelnik CSU-a Markus Söder poručio je da je 'čvrsto uvjeren' kako će Friedrich Merz ostati kancelar. Upozorio je da bi njegova smjena izazvala haos među konzervativcima i mogla otvoriti put prijevremenim izborima, od kojih bi najveću korist imao upravo AfD.

Politolozi smatraju da će upravo strah od političke nestabilnosti biti Merzov najjači adut. Kako ističe profesor Kai Arzheimer sa Univerziteta u Mainzu, malo je vjerovatno da će se konzervativci odlučiti na tako rizičan potez bez čvrstog uvjerenja da će im donijeti bolji izborni rezultat.