Politolog Jasmin Mujanović pozvao je Sjedinjene Američke Države da ponovo uvedu sankcije Miloradu Dodiku, a Evropsku uniju da uvede formalne restriktivne mjere. Njegova reakcija uslijedila je nakon novih pritisaka na Memorijalni centar Srebrenica, koje povezuje sa širim političkim procesima u Bosni i Hercegovini.

Jasmin Mujanović naveo je da godinama pokušava stranim zvaničnicima ukazati na politički kontekst u kojem djeluje Memorijalni centar Srebrenica.

Prema njegovoj ocjeni, Memorijalni centar ne djeluje u jednostavnom "postgenocidnom" okruženju, već u političkom ambijentu u kojem ideologije i strukture povezane s ratnim periodom nisu u potpunosti nestale.

"Memorijalni centar Srebrenica ne djeluje u 'postgenocidnom' okruženju. Djeluje u okruženju u kojem je genocidni režim doveden na rub vojnog poraza, ali zatim diplomatski prepakovan u administrativnu jedinicu poslijeratne bosanske države", napisao je Mujanović.

On posebno problematizira izostanak kontinuiranog procesa lustracije nakon rata. Smatra da je zbog toga političkim strukturama i idejama koje povezuje s ratnim zločinima omogućeno da se ponovo organiziraju i nastave djelovati u poslijeratnom političkom sistemu.

Traži povratak američkih sankcija

Mujanović je bivšeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika označio kao jednu od ključnih figura tog procesa.

"Zapravo, stepen lustracije bio je Dodik lično, a on je danas arhitekta gotovo svih velikih problema u BiH i svakako ključni zagovornik obnovljenog nasilja i terora nad Bošnjacima", naveo je Mujanović. Riječ je o njegovoj političkoj ocjeni.

Aktuelne pritiske na Memorijalni centar Srebrenica povezao je s politikom SNSD-a i širim odnosom institucija entiteta RS prema ovoj instituciji.

"To je ono što je SNSD i to je kontekst u kojem se odvijaju trenutni napadi na Memorijalni centar Srebrenica", poručio je Mujanović.

Govoreći o mogućem razvoju političke situacije u naredne dvije godine, Mujanović je ocijenio da je ponovno uvođenje američkih sankcija Dodiku i osobama iz njegovog političkog okruženja hitno potrebno.

Američko Ministarstvo finansija uklonilo je Dodika sa liste sankcioniranih osoba 29. oktobra 2025. godine, zajedno s nizom drugih osoba i kompanija iz Bosne i Hercegovine.

"Obnova američkih sankcija Dodikovom režimu je neizbježna i hitno potrebna; potrebno je i proširenje individualnih evropskih sankcija, a da ne govorimo o formalnim sankcijama EU, koje i dalje, sramotno, izostaju", napisao je Mujanović.

Evropska unija ima važeći pravni okvir koji omogućava zamrzavanje imovine i zabranu putovanja osobama koje ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i sigurnost Bosne i Hercegovine. Vijeće EU produžilo je taj okvir do 31. marta 2027. godine, ali trenutno na toj listi nema nijedne osobe niti pravnog subjekta.

Pojedine evropske države ranije su poduzele vlastite korake. Austrija i Njemačka u aprilu 2025. najavile su mjere kojima su Dodiku i još dvojici tadašnjih političkih zvaničnika iz entiteta RS onemogućile ulazak u njihove države.

Govorio i o zaštiti Podrinja

Mujanović smatra da dugoročni odgovor ne može biti ograničen samo na sankcije.

Prema njegovoj ocjeni, potrebno je kontinuirano raditi na zaštiti bošnjačke povratničke zajednice u Srebrenici i širem području Podrinja.

Kao jedan od mogućih političkih pravaca naveo je ideje o posebnom administrativnom statusu tog područja, za koje smatra da "idu u pravom smjeru". Riječ je o njegovom političkom prijedlogu, a ne o postojećem institucionalnom procesu ili usvojenom rješenju.

Mujanović je tako aktuelne događaje oko Memorijalnog centra povezao sa širim pitanjem međunarodnog odgovora prema politici Milorada Dodika i SNSD-a, insistirajući da Washington i evropske države ponovo razmotre instrument sankcija.