Sjedinjene Američke Države izgubile su rat s Iranom – zaključak je to analize koja trenutni sukob opisuje kao historijski poraz Washingtona i ozbiljan udarac američkoj globalnoj ulozi.

Predsjednik Donald Trump sada se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Nastavak rata mogao bi dodatno oslabiti američku poziciju, dok je do mirovnog sporazuma teško doći zbog gotovo potpunog nepovjerenja Teherana prema bilo kakvim obećanjima koja bi dolazila iz Washingtona.

Jedno od ključnih pitanja je Hormuški moreuz. Iran, prema ovoj analizi, nema namjeru tako lako odustati od kontrole nad strateški najvažnijim pomorskim prolazom za svjetsku trgovinu naftom.

To bi moglo natjerati SAD da preispita svoju dugogodišnju ulogu glavnog garanta sigurnosti trgovačkih ruta na Bliskom istoku.

Istovremeno, američko vojno prisustvo u regiji moglo bi biti značajno smanjeno. Brojne američke baze pretrpjele su velika oštećenja, a njihova obnova zahtijevala bi ogromna finansijska sredstva.

Rat je, navodi se, dodatno povećao iransku motivaciju da razvije vlastiti nuklearni odvraćajući kapacitet. Sukob je dodatno naglasio relativni pad američke moći u odnosu na Kinu, glavnog geopolitičkog rivala Washingtona.

Kako je došlo do ovakvog ishoda?

Prema analizi, SAD je protiv Irana upotrijebio ogroman dio svojih vojnih kapaciteta, uključujući veliki broj ofanzivnih projektila dugog dometa i odbrambenih presretača. Ipak, glavni ciljevi nisu ostvareni.

Trump je u junu uspio dogovoriti prekid vatre, ali je on ubrzo propao. Od tada je, čini se, upravo Teheran preuzeo inicijativu, određujući tempo i prostor sukoba.

Iran je, prema toj procjeni, odlučan da Washingtonu ne ostavi dovoljno vremena da obnovi zalihe municije, smiri energetska tržišta i pripremi novi vojni odgovor pod povoljnijim okolnostima.

Najveća greška američke administracije bila je, čini se, podcjenjivanje iranske otpornosti i spremnosti na dugotrajan sukob.

Trump sada ima vrlo malo dobrih opcija. Kopnena invazija bila bi izuzetno rizična, dok bi sistematsko uništavanje civilne infrastrukture moglo izazvati još veće političke i humanitarne posljedice.

Uz to, američkog predsjednika pritiskaju rast cijena energenata, stanje vojnih zaliha, javno mnijenje i približavanje kongresnih izbora.

Iran traži ustupke

Američki general Dan Caine, prema medijskim navodima, već upozorava Trumpovu administraciju na potrebu pronalaska izlaza iz rata.

Problem je, međutim, što Teheran ne nudi jednostavan izlaz.

Iranski zvaničnici traže značajne vojne i ekonomske ustupke prije nego što bi Hormuški moreuz ponovo bio otvoren. Istovremeno, pojedini predstavnici iranskog rukovodstva poručuju da s Trumpom trenutno ne vide mogućnost postizanja sporazuma.

Tako se Washington našao u neobičnoj situaciji. Teško je nastaviti rat, ali jednako je teško postići mir.

Rješenje iz vremena Hladnog rata

Upravo tu bi, prema autoru analize, mogla pomoći ideja američkog psihologa Charlesa Osgooda.

Osgood je 1962. godine, na vrhuncu Hladnog rata, objavio knjigu An Alternative to War or Surrender, u kojoj je predstavio koncept poznat kao GRIT – postupno uzajamno smanjivanje napetosti.

Njegova ideja bila je jednostavna. Umjesto beskrajnog nadmetanja i utrke u naoružanju, dvije strane mogu početi obrnutim procesom – jedna napravi konkretan ustupak, druga uzvrati, nakon čega slijedi novi ustupak.

Ključ je u tome da se ne oslanja samo na riječi i obećanja, već na konkretne poteze.

U slučaju Irana, Trump bi mogao unaprijed najaviti određeni ustupak, a zatim pozvati Teheran da odgovori vlastitim potezom. Ako Iran uzvrati, Washington bi mogao napraviti novi korak.

Od rata prema dogovoru

Potencijalni američki ustupci već su poznati. Teheran traži ukidanje određenih sankcija, povlačenje američkih vojnih snaga iz regije, oslobađanje zamrznute iranske imovine, kompenzaciju za ratnu štetu te prestanak američkih napada na Iran i njegove saveznike. 

Za američke jastrebove takav pristup mogao bi izgledati kao kapitulacija.

Ali njegova logika nije nužno predaja. Cilj bi bio zaustaviti spiralu sukoba i postepeno izgraditi minimum povjerenja koji bi omogućio ozbiljne pregovore.

Trump se tako možda nalazi pred izborom koji nije samo između nastavka rata i kapitulacije.

Postoji i treća mogućnost, da jednostranim, pažljivo odmjerenim potezima pokrene svojevrsnu trku za mir – proces u kojem bi Washington i Teheran, korak po korak, zamijenili eskalaciju ustupcima.