ISPOVJEST NORVEŠKE GENERALICE KOJA TRESE UN: "Razgovarala sam s komandantom Dutchbata prije odlaska u Srebrenicu - dobro se sjećam njegovog straha, bio je to sistemski slom"

Srebrenica je Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena "sigurnom zonom", a u enklavi su kasnije bili raspoređeni pripadnici nizozemskog bataljona UNPROFOR-a.

  • Vijesti

  • 12. Avg. 2026  12. Avg. 2026

  • 0

Norveška generalica u penziji Kristin Lund, koja je tokom rata služila u snagama Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, ocijenila je da je ono što se dogodilo sa UN-ovom misijom u Srebrenici bilo "sistemski neuspjeh". Lund je, kako je navela, prije raspoređivanja nizozemskog bataljona u Srebrenicu razgovarala i s njegovim komandantom, čijih se bojazni u vezi s misijom i danas sjeća.

Lund je u intervjuu za austrijski Der Standard govorila o iskustvu iz Bosne i Hercegovine i okolnostima u kojima su se pripadnici nizozemskog bataljona UN-a našli u Srebrenici.

Ona je kazala da je susrela nizozemski bataljon kada je upućivan tamo.

"Bila sam u Bosni, ali ne u Srebrenici. Međutim, susrela sam nizozemski bataljon kada je premještan tamo i razgovarala sam s komandantom. Još se dobro sjećam njegovih bojazni u vezi s tom misijom", rekla je Lund.

Neuspjeh UN-a se "ne može svesti na pojedince"

Govoreći o položaju UN-ovih snaga u Srebrenici, Lund je ocijenila da se krivica za neuspjeh u Srebrenici ne može svesti na pojedince.

"Mislim da se krivica za Srebrenicu ne može tražiti kod pojedinaca. Smatram da je riječ o sistemskom neuspjehu", kazala je.

Lund je potom ukazala na odnos snaga na terenu, navodeći da je u Srebrenici bilo raspoređeno oko 400 nizozemskih vojnika, koji su raspolagali samo lakim naoružanjem.

"Srpske snage bile su im brojčano daleko nadmoćnije. U suštini, teško da su mogli išta učiniti. Situacija je bila dramatična", rekla je.

Prema njenim riječima, Srebrenica je za Ujedinjene nacije morala predstavljati važnu lekciju o problemima koji su postojali od samog početka misije.

"Ujedinjene nacije su iz Srebrenice morale mnogo naučiti o tome šta je od samog početka pošlo pogrešno", zaključila je Lund.

Srebrenica je Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a od 16. aprila 1993. godine proglašena "sigurnom zonom", a u enklavi su kasnije bili raspoređeni pripadnici nizozemskog bataljona UNPROFOR-a.

U julu 1995. snage Vojske Republike Srpske zauzele su Srebrenicu. U danima koji su uslijedili ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u više je presuda utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, dok je Međunarodni sud pravde (MSP) u presudi iz 2007. godine također utvrdio da su zločini počinjeni u Srebrenici predstavljali genocid.

Prva žena na čelu vojnih snaga mirovne misije UN-a

Kristin Lund služila je u UNPROFOR-u u Bosni i Hercegovini u dva perioda, 1992–1993. i 1994–1995. godine, a kasnije je nastavila karijeru u međunarodnim mirovnim operacijama.

Godine 2014. imenovana je za komandanticu vojnih snaga UN-ove mirovne misije na Kipru (UNFICYP), čime je postala prva žena u historiji imenovana na poziciju komandanta vojnih snaga jedne mirovne operacije Ujedinjenih nacija.

Lund je kasnije bila i na čelu Organizacije Ujedinjenih nacija za nadzor primirja (UNTSO) na Bliskom istoku.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...