Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza priprema veliku reformu kojom bi njemačku vanjsku obavještajnu službu pretvorila u znatno moćnije oružje za suprotstavljanje sve ozbiljnijim prijetnjama protivnika, među kojima je i Rusija Vladimira Putina.

Ministri u Merzovoj vladi u srijedu su prihvatili prijedlog reforme obavještajnog sustava, čime je napravljen velik korak prema ostvarenju dugogodišnjih planova za jačanje njemačkih obavještajnih službi i davanje znatno širih ovlasti njihovim agentima.

Prema predloženoj reformi, agenti njemačke Savezne obavještajne službe (BND) mogli bi izvoditi sabotaže, provoditi ofenzivne kibernetičke operacije te poduzimati znatno agresivnije špijunske akcije. Dosad su uglavnom bili ograničeni na prikupljanje informacija zbog restrikcija koje je Njemačka namjerno uvela nakon Drugog svjetskog rata kako bi spriječila ponavljanje zloporaba karakterističnih za nacistički obavještajni aparat.

No zbog sve veće prijetnje ruskih sabotaža i operacija utjecaja, ali i straha da bi američki predsjednik Donald Trump mogao ograničiti razmjenu obavještajnih podataka ili je iskoristiti kao sredstvo političkog pritiska, Merzova vlada odlučila je krenuti u povijesno jačanje njemačkog obavještajnog aparata.

„Svakodnevno smo meta špijunaže, sabotaža, kibernetičkih napada i tajnih operacija stranih sila kojima je cilj destabilizirati Njemačku, nanijeti štetu našoj zemlji te izazvati političke i društvene promjene unutar nje“, rekao je ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt novinarima nakon sjednice vlade u Berlinu.

„Naša je zadaća neprestano prilagođavati zaštitnu ulogu države tim novim vrstama prijetnji“, dodao je.

Reformu još moraju odobriti oba doma njemačkog parlamenta, a na snagu bi trebala stupiti do 2027. godine.

Nina Warken, predstojnica Ureda kancelara zadužena za reformu BND-a, poručila je da si Njemačka više ne može priuštiti toliku ovisnost o stranim saveznicima kada je riječ o složenim obavještajnim operacijama koje sama dosad nije mogla provoditi.

„Dosad smo se – i to treba objektivno priznati – u previše sigurnosnih područja previše oslanjali na naše partnere da nam pomognu osigurati vlastitu sigurnost“, rekla je Warken.

„Jednostavno rečeno, previše ovisimo o pomoći obavještajnih službi drugih država. A u previše područja ta je pomoć jednosmjerna.“

Njemačka poslijeratna vanjska obavještajna služba osnovana je 1956. godine uz znatno stroža zakonska ograničenja od onih koja vrijede za obavještajne službe u mnogim drugim zemljama. Jedna od posljedica takvog sustava bila je izrazita ovisnost Njemačke o Sjedinjenim Državama u prikupljanju obavještajnih podataka.

Zbog rastuće prijetnje iz Rusije vodeći njemački političari sada tvrde da je došlo vrijeme da se njihovim špijunima omogući znatno snažniji odgovor. Rasprava je dobila dodatnu težinu nakon što je prošlog tjedna u zračnoj luci Leipzig/Halle na istoku Njemačke uočen dron s eksplozivom, pronađen u blizini ukrajinskog zrakoplova Antonov koji se koristi za prijevoz streljiva.

Dobrindt nakon incidenta nije izravno optužio Rusiju za upad drona, ali je rekao da je „hibridna prijetnja očita“ te da iza takvih operacija ne stoje amateri, već da su one „često povezane sa stranim silama“. U srijedu je kazao kako se rezultati istrage incidenta još čekaju.

Sigurnosna situacija u Njemačkoj „znatno se pogoršala“ nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prošlogodišnjem izvješću njemačke unutarnje obavještajne službe.

Šta uključuje nova reforma?

Nova reforma omogućila bi njemačkim službama da na hibridne prijetnje poput incidenta u Leipzigu više ne odgovaraju samo prikupljanjem podataka, već i konkretnim operacijama.

Mjere bi mogle uključivati javno razotkrivanje odgovornih osoba, uništavanje njihove imovine, sabotiranje eksploziva prije planiranog napada ili podmetanje lažnih obavještajnih podataka protivniku nakon incidenta. Svaka protumjera morala bi biti izravno povezana s prvotnim napadom i ne bi smjela ugroziti ljudski život ili tjelesnu sigurnost.

„Proširujemo tehničke sposobnosti obavještajnih službi i dajemo im aktivne, operativne ovlasti“, rekao je Dobrindt.

„Nije riječ samo o tome da službama omogućimo da u budućnosti bolje vide i čuju te brže analiziraju informacije. Prije svega želimo im omogućiti da aktivno djeluju protiv naših napadača i protivnika.“

BND bi istodobno trebao biti oslobođen dijela sadašnjih ograničenja vezanih uz zaštitu podataka. To bi mu omogućilo širu primjenu tehnologija poput umjetne inteligencije i sustava za prepoznavanje lica, kao i dulje čuvanje prikupljenih podataka.

Agencija bi u sljedećim godinama trebala dobiti i znatno više novca. Merzova vlada ove je godine proračun BND-a povećala za oko 26 posto, na 1,51 milijardu eura.