Mađarski premijer Péter Magyar izrazio je u četvrtak sumnju u dogovor koji je sklopio njegov prethodnik, a koji predviđa da ruska državna nuklearna kompanija Rosatom proširi kapacitete mađarske nuklearne elektrane.

Sedmice ekstremnih vrućina i suše spustile su rijeku Dunav na rekordno nizak nivo, smanjivši proizvodnju u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks – koja obično osigurava oko trećinu električne energije u zemlji – na tek nešto više od 10 posto.

„Ovi planovi su prihvaćeni uprkos činjenici da se u svijetu više ne grade nuklearne elektrane koje ne rade sa zatvorenim sistemom hlađenja i koje su ovoliko izložene uticajima okoliša“, rekao sam Magyar, prema navodima lokalnih medija.

Generalni direktor Rosatoma, Aleksej Lihačov, napisao je da ruska državna nuklearna kompanija i dalje poštuje rokove za izgradnju dva nova reaktora u Paksu, uprkos promjeni vlasti u Mađarskoj u aprilu, kada je Magyar svrgnuo s vlasti dotadašnjeg premijera Viktora Orbána, sklonog Rusiji.

Priprema betona za Blok 5 završena je više od 80 posto, kazao je on, dok radovi na Bloku 6 napreduju, a komponente reaktora se već proizvode.

„Spremni smo za dijalog“, poručio je Lihačov, dodajući da Rosatom nije primio nikakva pitanja od nove mađarske vlade.

Magyar je nekoliko sati kasnije osporio ove tvrdnje. Prema prvobitnom ugovoru, Paks II je trebao biti u funkciji do 2024. godine, rekao je novinarima na konferenciji za medije u četvrtak. Umjesto toga, Mađarska je potrošila oko 1.000 milijardi forinti (2,8 milijardi eura) na lokaciju koju je opisao kao malo više od skladišta i „dvije velike betonske jame“.

„Zaista ne vidim da su se pridržavali ugovora“, rekao je Magyar. Njegova vlada sada provodi potpunu reviziju projekta, uključujući njegovo finansiranje i sisteme hlađenja.

Ova revizija pogađa jedan od ključnih Orbánovih ugovora s Rusijom. Orbán je postigao sporazum o Paksu II u Moskvi 2014. godine, povjerivši Rosatomu proširenje s dva reaktora, potpomognuto s do 10 milijardi eura ruskog državnog finansiranja. Dvije godine kasnije nazvao ga je „poslom stoljeća“.

Te veze su preživjele i rusku invaziju na Ukrajinu u punom obimu. Još u martu ove godine, Orbánov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó priznao je da je razgovarao o sankcijama Evropske unije s visokim ruskim zvaničnicima, nakon što su procurili snimci poziva u kojima se hvalio da je banka povezana s Paksom izostavljena s liste sankcija.

Nizvodno, Rumunija je u četvrtak ugasila drugi i posljednji funkcionalni reaktor u Cernavodi nakon što je nivo Dunava opao prenisko da bi snabdijevao njene pumpe za hlađenje.