Kap koja je prelila čašu za Washington bila je činjenica da su ekstremni jevrejski doseljenici pod blokadu stavili i rezidenciju američkog državljanina.

Kako prenose američki i izraelski zvaničnici upoznati s pregovorima, Washington je već uputio diplomatske proteste na najvišem nivou. Slike i snimci civila zarobljenih bez osnovnih životnih uslova obilaze svijet, dok izraelska vlada još uvijek mudro šuti, vagajući svoje političke opcije.

Ovaj zahtjev Bijele kuće predstavlja dramatičnu eskalaciju u načinu na koji Washington tretira nasilje jevrejskih doseljenika. Diplomatske tenzije su dovedene do usijanja nakon što je američki ambasador u Izraelu, Mike Huckabee, javno istupio i osobe koje drže pod opsadom palestinske domove bez presedana nazvao "izraelskim teroristima".

Ovakva retorika visokih američkih diplomata jasan je signal da administracija u SAD-u gubi strpljenje sa sve radikalnijim potezima doseljenika. Netanyahu, međutim, do sada nije odgovorio na ovaj izazov. Niti Bijela kuća niti ured izraelskog premijera još uvijek nisu izdali zvanična saopćenja, ali diplomatski krugovi bruje o zahlađenju odnosa koji bi mogao imati dugoročne posljedice po američku podršku Izraelu.

Zarobljeni bez vode i struje: Šta se tačno dešava u selu Qusra?

Situacija na terenu je dramatična i prijeti da preraste u humanitarnu katastrofu mikrorazmjera. Jevrejski doseljenici započeli su opsadu krajem prošle sedmice tako što su blokirali sve pristupne puteve, fizički prerezali vodovodne i elektromreže, te čak postavili šator u dvorištima tri palestinske porodične kuće.

Prema zvaničnim podacima Ujedinjenih nacija, u ovim domovima je trenutno zarobljeno oko 15 Palestinaca, među kojima je i dvoje djece. Oni su potpuno odsječeni od svijeta, u mraku i bez pitke vode.

"Jako se plašimo", izjavila je Aysha Hassan, stanovnica jedne od opkoljenih kuća. "Nema nikakvih promjena. Ovako je već šest dana... doseljenici su još uvijek tu, ispred naših vrata."

Na snimcima iz sela Qusra vidi se kako se doseljenici okupljaju, podižu šatore i bacaju kamenje na lokalno stanovništvo. Iako je izraelska vojska (IDF) naknadno poslala trupe na teren s objašnjenjem da su "operisali kako bi uklonili šator i zaštitili lokalne stanovnike", uslijedio je ogroman skandal koji je izazvao zgražanje međunarodne javnosti.

Pojavili su se, naime, videozapisi koji prikazuju uniformisane izraelske vojnike kako obavljaju jutarnju molitvu zajedno s istim tim doseljenicima unutar ilegalnog kampa. Vojne vlasti su potvrdile da su pokrenuti disciplinski postupci protiv umiješanih vojnika, ali ovaj incident je dodatno podgrijao sumnje da vojska na terenu prećutno podržava, ili u najmanju ruku toleriše, nasilje nad Palestincima.

Političko samoubistvo ili nužnost: Može li Netanyahu okrenuti leđa radikalima?

Trenutak u kojem se dešava ova kriza ne može biti gori za Benjamina Netanyahua. Do novih izraelskih izbora ostala su otprilike dva mjeseca, a njegove brojke u anketama su u padu. Izdavanje zvanične osude i ukor doseljenika za njega nosi ogroman rizik na unutrašnjem političkom planu.

Ukoliko popusti pod američkim pritiskom i osudi napad, rizikuje da otuđi desničarske koalicione partnere i radikalne glasače iz redova doseljenika koji su mu apsolutno neophodni za opstanak na vlasti. S druge strane, ignorisanje Washingtona moglo bi dovesti do ozbiljnih sankcija i uskraćivanja neophodne diplomatske zaštite.

Je li opsada samo dio šireg plana za otimanje Zapadne obale?

Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da opsada u Qusri nije izoliran incident, već dio pomno koordinirane kampanje čiji je cilj otimanje i spajanje zemlje između Qusre i susjednog sela Jalud. Na taj način, ekstremisti nastoje povezati izolovane ilegalne ispostave s većim blokovima naselja, fizički komadajući palestinsku teritoriju.

Kontekst je jasan: širom Zapadne obale danas živi oko 500.000 izraelskih doseljenika paralelno sa tri miliona Palestinaca. Doseljenici su raspoređeni u 146 zvanično priznatih naselja i čak 390 "divljih" ispostava, a nasilje poput ovog u Qusri sve češće postaje metod za tihu aneksiju teritorije pod budnim okom izraelske države. Da li će SAD konačno povući crvenu liniju, ostaje da se vidi u narednim danima.