Prijetnja koju porast temperatura uzrokovan klimatskim promjenama predstavlja za zdravlje starijih ljudi dramatično je podcijenjena, pokazuje američka studija objavljena u utorak.

Istraživanje je objavljeno tokom izuzetno vrućeg ljeta na sjevernoj hemisferi, kada su ekstremne vrućine nadmašile rekorde i doprinijele smrti desetina hiljada ljudi.

Za potrebe studije, američki tim, koji su predvodili istraživači sa Univerziteta Stanford, pokušao je procijeniti koliko će često globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem podići temperature na nivoe koje starije osobe više ne mogu podnijeti.

Dosadašnja istraživanja na tom području koristila su se pokazateljem poznatim kao temperatura vlažnog termometra, koji uključuje i vlažnost zraka kako bi se procijenilo koliko toplote ljudsko tijelo može podnijeti.

Međutim, ta su istraživanja provedena na mladim i zdravim odraslim osobama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Planetary Health.

To znači da nisu uzela u obzir veći rizik koji vrućina predstavlja za starije osobe, jer se one manje znoje, često imaju slabije srce te postojeće zdravstvene probleme.

Stoga su istraživači upotrijebili podatke iz novijih eksperimenata s temperaturom vlažnog termometra provedenih u Sjedinjenim Državama, u kojima se ispitivalo kako osobe starije od 60 godina podnose visoke temperature i vlagu.

Uzimajući u obzir starenje svjetskog stanovništva, zatim su modelirali kako će vrućina utjecati na zdravlje ljudi u tri različite starosne grupe do 2100. godine, pri različitim nivoima globalnog zagrijavanja.

Nepodnošljiva vrućina pojavljivat će se u mnogo većim razmjerima i trajati duže, pogađajući mnogo više ljudi nego što se dosad procjenjivalo, zaključili su istraživači.

Poticanje 'klimatske migracije'

Ako se svijet zagrije za 1,5 stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe, procjenjuje se da će 22 posto ljudi starijih od 60 godina širom svijeta svake godine najmanje mjesec dana biti izloženo opasnim nivoima vrućine.

Svaki dodatni stepen zagrijavanja značit će da će još milijardu ljudi otprilike mjesec dana biti izloženo kombinaciji vrućine i vlage koja premašuje sposobnost njihovog tijela da se s njom nosi.

Ako se svijet zagrije za 3 stepena Celzijusa, starije osobe u najteže pogođenim regijama – južnoj Aziji i zemljama Perzijskog zaljeva – mogle bi se suočiti s opasnim vrućinama danju i noću tokom tri uzastopna mjeseca godišnje, navodi se u studiji.

Kao zemlje koje su suočene s najvećom prijetnjom izdvojene su one s visokim nivoom siromaštva i ograničenim pristupom hlađenju, među kojima su Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger.

Ovi rezultati upućuju na to da bi nepodnošljiva vrućina mogla sve više poticati unutrašnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, stvarajući nove izazove za javne politike i humanitarne napore, upozorili su istraživači.

Kako bi se izbjegli takvi sumorni scenariji, istraživači su pozvali svijet da smanji emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu te da budući planovi za suočavanje s vrućinom daju prednost zaštiti ugroženih starijih osoba.

Većina smrti povezanih s vrućinom događa se u zatvorenim prostorima, istakli su, zbog čega je posebno važan širi pristup klimatizaciji i drugim mogućnostima hlađenja.

Požari, dugotrajni toplotni valovi i suše poharali su Evropu tokom ljeta za koje se očekuje da će biti najtoplije u historiji mjerenja na tom kontinentu, koji se ujedno najbrže zagrijava na svijetu.