Ukupni javni dug Sjedinjenih Američkih Država premašio je 40 biliona dolara po prvi put, što predstavlja novu fiskalnu prekretnicu dok se zaduživanje vlade i troškovi servisiranja duga nastavljaju povećavati, prenosi Clash Report.

Podaci Ministarstva finansija SAD-a pokazali su da je ukupni javni dug u utorak iznosio 40,047 biliona dolara. Od tog iznosa, 32,266 biliona dolara drži javnost, dok se 7,782 biliona dolara odnosi na međuvladina zaduženja.

Teret duga se više nego udvostručio u odnosu na 19,95 biliona dolara, koliko je iznosio kada je Donald Trump prvi put ušao u Bijelu kuću u januaru 2017. godine.

Udvostručenje u jednoj deceniji

Otprilike jedna trećina rasta zabilježenog od 2017. godine nastala je tokom dvije godine intenzivnog zaduživanja usljed pandemije COVID-19, za vrijeme mandata Donalda Trumpa i bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Ostatak je rezultat fiskalnih odluka obje administracije, kao i dugotrajnog disbalansa između federalne potrošnje i budžetskih prihoda od poreza.

Granica od 40 biliona dolara probijena je za manje od pet mjeseci nakon što je dug dosegao 39 biliona dolara, navodi Odbor za odgovoran federalni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget). Ukupni iznos se učetverostručio za manje od 20 godina.

Maya MacGuineas, predsjednica Odbora, upozorila je da posljedice prevazilaze federalne bilanse:

„Dug od četrdeset biliona dolara ne postoji samo u vladinim evidencijama; on se osjeti u cijeloj ekonomiji i na ovaj ili onaj način pogađa novčanike građana“, izjavila je za Reuters.

„Što se više zadužujemo, to više potpirujemo inflaciju, potiskujemo ostale prioritete u budžetu i postajemo ranjiviji na vanredne situacije u zemlji i previranja u inostranstvu.“

Raste pritisak na tržište obveznica

Znakovi opterećenja pojavili su se i na tržištu trezorskih obveznica.

Potražnja stranih investitora, koji drže skoro trećinu trezorskih vrijednosnih papira, opala je tokom protekle godine. Istovremeno, dugoročni prinosi su porasli jer investitori traže veću naknadu kako bi apsorbovali veliku emisiju državnih obveznica.

Aukcija 30-godišnjih trezorskih obveznica vrijedna 25 milijardi dolara nedavno je završena uz najviši prinos od 2021. godine. U utorak su dugoročni prinosi dostigli najviši nivo u skoro dvije decenije.

Ministar finansija Scott Bessent objavio je u srijedu da će se obim otkupa za 10-godišnje i 30-godišnje trezorske zapise udvostručiti na najmanje 4 milijarde dolara po operaciji.

Viši dugoročni prinosi na trezorske obveznice mogu se direktno prenijeti na troškove zaduživanja kod stambenih kredita, kredita za automobile i komercijalnih zajmova.

Trump, koji stalno poziva na smanjenje kamatnih stopa, odbacio je zabrinutost zbog nestabilnosti na tržištu obveznica:

„Uopšte ne mislim tako. Smatram da imamo veoma moćnu državu i da uspješno prevazilazimo ove smiješne kamatne stope; one su naprosto smiješne“, rekao je Trump na pitanje trebaju li građani biti zabrinuti.

Deficiti nastavljaju rasti

Ovaj rekordni dug dolazi u periodu kada federalni deficit ostaje izuzetno visok.

Ministarstvo finansija izvijestilo je o deficitu od 432 milijarde dolara za juli, što je četvrti najveći mjesečni manjak u historiji SAD-a. Povrati carina gurnuli su carinske prihode u negativnu zonu treći mjesec zaredom, dok su izdvajanja za socijalno i zdravstveno osiguranje (Social Security i Medicare) nastavila rasti.

Deficit akumuliran tokom prvih 10 mjeseci fiskalne 2026. godine već je nadmašio ukupan manjak iz fiskalne 2025. godine, iako su preostala još dva mjeseca.

Trumpov prvi mandat donio je 7,8 biliona dolara rasta javnog duga, pri čemu je više od polovine tog iznosa nastalo u posljednjih devet mjeseci tokom finansiranja mjera protiv pandemije.

Od njegovog povratka na vlast u januaru 2025. godine, dug je porastao za dodatnih 3,8 biliona dolara. Kroz njegova dosadašnja dva mandata, ukupan rast iznosi 11,6 biliona dolara.

Dug je porastao za 8,4 biliona dolara tokom Bidenovog predsjedničkog mandata, što je obuhvatilo mjere oporavka od pandemije, kao i ulaganja u infrastrukturu, subvencije za čistu energiju i druge demokratske prioritete.

Odbor za odgovoran federalni budžet procjenjuje da su političke odluke i Trumpa i Bidena pogurale rast duga znatno iznad nivoa koji je bio predviđen zakonima na snazi u momentu kada su preuzimali funkciju.

Troškovi kamata opterećuju budžet

Fiskalni pritisak sve više diktiraju obavezna potrošnja i otplate kamata.

Federalna vlada godišnje troši oko 7 biliona dolara, pri čemu je okvirno 60 procenata usmjereno na obavezne programe, uključujući Social Security, Medicare, Medicaid i brigu o veteranima.

Dodatnih 1,1 bilion dolara odlazi na plaćanje kamata na federalna zaduženja. Ti troškovi se povećavaju kako raste ukupan dug, ali i kamatne stope.

Troškovi servisiranja duga su u fiskalnoj 2025. godini po prvi put nadmašili budžet Pentagona.

Tokom prvih 10 mjeseci fiskalne 2026. godine, izdvajanja za kamate premašila su i troškove za Medicare, čime su postala druga najveća stavka u federalnom budžetu, odmah iza socijalnog osiguranja.

Istovremeno, Washington se suočava s rastućim troškovima penzija i zdravstvene zaštite povezanim sa starenjem generacije "baby boomera", dok prihodi od poreza na dohodak i doprinosa na plate ostaju nedovoljni za pokrivanje ukupne federalne potrošnje.

Granica od 40 biliona dolara dodatno zaoštrava fiskalnu debatu koju je postalo nemoguće odlagati: zaustavljanje i promjena putanje rasta duga zahtijevat će veće budžetske prihode, manju potrošnju ili kombinaciju oba pristupa.