Javni dug Sjedinjenih Američkih Država prvi put je premašio 40 biliona dolara, otvarajući nova pitanja o održivosti američkih javnih finansija. Dopisnik Nove TV iz Washingtona Ivica Puljić upozorava da najveći problem više nije samo visina duga nego sve skuplje kamate koje država mora plaćati.

Prema podacima američkog Ministarstva finansija, ukupni bruto federalni dug dostigao je približno 40,05 biliona dolara.

Od toga se oko 32,3 biliona odnosi na dug koji drže investitori i javnost, dok približno 7,8 biliona čine obaveze između različitih dijelova američke savezne države.

Ukupni bruto dug sada je veći od godišnje vrijednosti američke ekonomije, iako ekonomisti pri procjeni fiskalne održivosti češće posmatraju dug prema javnosti, koji je približno na nivou američkog BDP-a.

Američki dug eksplodirao (Foto: Dnevnik Nove TV)

Dug raste gotovo 92.000 dolara u sekundi

Puljić je u analizi za Dnevnik Nove TV naveo da na svakog stanovnika SAD-a, uključujući novorođenčad, otpada više od 100.000 dolara državnog duga.

Službeni podaci Zajedničkog ekonomskog odbora američkog Kongresa početkom augusta pokazivali su oko 116.480 dolara bruto federalnog duga po stanovniku.

U proteklih godinu dana američki dug rastao je prosječnom brzinom od oko 91.549 dolara svake sekunde.

Važno je naglasiti da to nije iznos koji američka vlada doslovno "troši" svake sekunde, nego statistički prikaz prosječnog povećanja ukupnog duga tokom prethodnih 12 mjeseci.

U tom periodu dug je porastao za približno 2,88 biliona dolara.

Puljić je odgovornost za snažno povećanje duga posebno vezao za predsjednika Donalda Trumpa, ali jedna brojka iz televizijske analize zahtijeva korekciju.

U prilogu je navedeno da je Trump odgovoran za 29 posto ukupnog američkog duga, odnosno 16,6 biliona dolara.

Te dvije brojke nisu međusobno usklađene.

Podaci izvedeni iz dnevnih evidencija američkog Ministarstva finansija pokazuju da je tokom Trumpovog prvog mandata dug porastao sa približno 19,95 na 27,75 biliona dolara, odnosno za oko 7,8 biliona.

Od početka drugog mandata u januaru 2025. do početka augusta 2026. porastao je za dodatnih približno 3,6 biliona dolara.

Ukupno je riječ o približno 11,4 biliona dolara, što zaista odgovara iznosu od oko 29 posto današnjeg ukupnog duga.

Ipak, ni taj iznos nije moguće jednostavno pripisati isključivo jednom predsjedniku.

Budžetski deficit zavisi od odluka predsjednika i Kongresa, ranije usvojenih programa, ekonomskih kriza, kamata, socijalnih davanja i vanrednih događaja.

Reuters navodi da je približno trećina povećanja američkog duga od 2017. nastala tokom pandemije COVID-19, dok ostatak odražava dugotrajnu kombinaciju poreske politike i potrošnje tokom administracija i Trumpa i Joea Bidena.

Kamate postaju ogroman teret

Upravo trošak servisiranja duga izaziva sve veću zabrinutost ekonomista.

Kongresni ured za budžet, CBO, procjenjuje da će neto izdaci za kamate tokom fiskalne 2026. premašiti bilion dolara, nakon približno 970 milijardi dolara prethodne godine.

To je već iznos veći od približno 898 milijardi dolara osnovnog diskrecionog finansiranja odbrane koje CBO koristi u svojoj projekciji za 2026. godinu.

Problem bi u narednim godinama mogao postati još veći.

CBO projektuje da će neto troškovi kamata porasti na približno 2,1 bilion dolara godišnje do 2036. godine ako se postojeća fiskalna politika značajno ne promijeni.

Američko zaduživanje već postaje skuplje.

Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice ovog mjeseca dostigao je nivo kakav nije viđen godinama, dok investitori traže veću naknadu za dugoročnu pozajmicu Washingtonu.

Puljić upozorava da bi dugoročno rast duga mogao natjerati investitore da zahtijevaju još više kamatne stope te potencijalno oslabiti povjerenje u američku fiskalnu politiku i dolar.

"Iako SAD ostaje najveća svjetska ekonomija, rastući dug mogao bi navesti investitore da zahtijevaju veće kamate", rekao je Puljić.

Dolar ipak i dalje ima izuzetno snažnu međunarodnu poziciju, a američke državne obveznice ostaju jedno od najvažnijih i najlikvidnijih finansijskih sredstava na svijetu. Zbog toga prelazak granice od 40 biliona dolara sam po sebi ne znači da je finansijska kriza neposredna.

Problem je dugoročna putanja.

CBO očekuje da će federalni budžetski deficit ostati historijski visok i da će dug prema javnosti nastaviti rasti brže od američke ekonomije. Prema trenutnim projekcijama, taj dug bi do 2036. godine mogao dostići oko 120 posto BDP-a.

Veliki dio federalne potrošnje pritom čine programi poput Social Securityja, Medicarea i drugih zakonski definisanih izdvajanja koja se ne određuju iznova svake godine.

Zbog toga smanjivanje deficita politički nije jednostavno: ozbiljnija stabilizacija duga vjerovatno bi zahtijevala kombinaciju smanjenja pojedinih rashoda, povećanja prihoda ili bržeg ekonomskog rasta.

Puljić smatra da bi izostanak takvih poteza mogao imati posljedice daleko izvan američkih granica.

"Ako se nešto drastično ne učini, vodi u moguću katastrofu u koju će Sjedinjene Države uvući cijeli svijet", ocijenio je.

Takav zaključak predstavlja njegovu analitičku procjenu, a ne prognozu oko koje postoji potpuni konsenzus ekonomista.

Međutim, zbog centralne uloge američkog dolara, državnih obveznica i američkog finansijskog tržišta u globalnoj ekonomiji, ozbiljna fiskalna ili dužnička kriza u SAD-u ne bi ostala ograničena samo na američke građane.

Prelazak granice od 40 biliona dolara zato je prije svega upozorenje koliko se malo prostora Washingtonu ostavlja za buduće krize dok istovremeno nastavljaju rasti dug, deficit i troškovi kamata.

Izvor: Dnevnik.hr / Ministarstvo finansija SAD-a / Congressional Budget Office / Reuters