Društvenim mrežama proširio se dramatičan snimak ukrajinskog borbenog aviona MiG-29 koji na maloj visini prati ruski Shahed, približavajući mu se na izuzetno malu udaljenost. Nekoliko trenutaka kasnije dron gubi stabilnost, ponire prema zemlji i ruši se, bez vidljivog ispaljivanja rakete ili topovske vatre.

Snimak je objavljen 21. augusta 2026. godine, ali tačan datum samog incidenta zasad nije pouzdano utvrđen.

Na videu se vidi MiG-29 koji sustiže bespilotnu letjelicu i leti gotovo paralelno s njom.

Nakon veoma bliskog prolaska borbenog aviona, Shahed naglo mijenja položaj, počinje gubiti visinu i na kraju pada na otvoreno područje.

Uzrok pada nije potvrđen

Na društvenim mrežama brzo se pojavilo objašnjenje prema kojem je ukrajinski pilot namjerno koristio snažno vrtložno strujanje iza MiG-a-29 kako bi destabilizovao mnogo lakšu bespilotnu letjelicu.

Takav scenario je aerodinamički moguć.

Veliki avion iza sebe ostavlja snažne vrtloge, posebno u blizini krajeva krila, a manja letjelica koja uđe u takvo turbulentno strujanje može privremeno izgubiti kontrolu.

Ipak, samo na osnovu dostupnog snimka nije moguće potvrditi da se upravo to dogodilo.

The War Zone, specijalizovani portal za vojno zrakoplovstvo, navodi da je zbog kvaliteta videa i udaljenosti kamere teško utvrditi tačan uzrok pada Shaheda.

Na snimku se ne vidi lansiranje rakete niti očigledna upotreba avionskog topa, ali ni to samo po sebi nije dovoljan dokaz da nikakvo oružje nije korišteno.

Zbog toga je tvrdnju da je MiG oborio Shahed isključivo strujanjem zraka preciznije opisati kao vjerovatno objašnjenje koje zasad nije nezavisno potvrđeno.

Pojedini izvori otišli su i korak dalje tvrdeći da pilot navodno više nije imao raspoloživog naoružanja, ali ni za tu tvrdnju zasad nema potvrde ukrajinskog ratnog zrakoplovstva.

Ukrajinski MiG-ovi 29 već se koriste za presretanje ruskih bespilotnih letjelica.

U maju je, primjerice, ukrajinsko Ratno zrakoplovstvo objavilo snimak na kojem MiG-29 uništava Shahed raketom zrak-zrak.

Objavljivani su i snimci lansiranja raketa R-73 iz MiG-a-29 protiv ruskih Shaheda.

Takva presretanja, međutim, nose veliki rizik.

Shahedi nose eksplozivnu bojevu glavu, pa borbeni avion koji im prilazi na veoma malu udaljenost može biti ugrožen eksplozijom ili krhotinama ako dron detonira u zraku.

Britanci su slično radili s V-1

Neobični prizor ima stvarnu historijsku paralelu iz Drugog svjetskog rata.

Britanski piloti suočavali su se 1944. s njemačkim letećim bombama V-1 koje su napadale London i druge dijelove Velike Britanije.

Najčešći način njihovog obaranja bilo je korištenje avionskih mitraljeza i topova.

Ali približavanje V-1 na dovoljno malu udaljenost bilo je veoma opasno jer je eksplozija bojeve glave mogla oštetiti ili uništiti i britanski lovac.

Piloti su zato eksperimentisali s drugim metodama.

RAF Museum bilježi da je 23. juna 1944. godine prvi V-1 oboren tako što ga je britanski lovac destabilizovao vrhom krila. Taj podvig pripisuje se pilotu Supermarine Spitfirea XIV iz 91. eskadrile.

Poznati pilot Roland Beamont kasnije je tokom borbi protiv V-1 također koristio sličnu tehniku svojim Hawker Tempestom.

RAF Museum navodi da je u najmanje jednom slučaju pažljivo postavio vrh krila svog aviona ispod krila V-1, čime je poremetio strujanje zraka i prevrnuo leteću bombu.

Nije uvijek bio potreban direktan fizički kontakt.

Približavanje krila moglo je poremetiti zračni tok oko V-1 i izazvati nagli nagib koji njen relativno jednostavan sistem upravljanja nije mogao ispraviti.

Današnji Shahed tehnološki je potpuno drugačija letjelica, ali osnovni aerodinamički princip ostaje isti: mala bespilotna letjelica može biti osjetljiva na snažnu turbulenciju koju proizvodi znatno veći i brži avion.

Rusija posljednjih mjeseci intenzivno koristi i nove mlazne verzije Shaheda, koje su brže i predstavljaju dodatni izazov ukrajinskoj protivzračnoj odbrani. Ukrajinske zračne snage su samo 18. augusta prijavile napad sa 76 takvih mlaznih bespilotnih letjelica.

Zato snimak MiG-a-29 i Shaheda, bez obzira na tačan razlog pada drona, pokazuje koliko neobične metode presretanja postaju dio svakodnevne borbe protiv masovne upotrebe bespilotnih letjelica.

Za sada se može pouzdano reći samo ono što se vidi: MiG-29 prilazi Shahedu izuzetno blizu, ne vidi se ispaljivanje oružja, a dron nekoliko trenutaka kasnije gubi kontrolu i pada.

Tvrdnja da je riječ o modernoj verziji britanskog "guranja" V-1 ostaje uvjerljiva mogućnost, ali ne i potvrđena činjenica.

Izvor: Net.hr / The War Zone / RAF Museum / ArmyInform