Novi opasni trend proširio se među mladima u Hrvatskoj, sve više piju tablete, najčešće sedative, ali i ostale lijekove. Liječnici upozoravaju da taj trend, koji se promiče na društvenim mrežama, postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. 

O opasnostima takve zlouporabe, znakovima upozorenja te ulozi roditelja u prepoznavanju problema za HRT govorio je primarijus psihijatar-adiktolog Ivan Ćelić iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Dok je nekad mladima prvi izbor za opuštanje u izlasku bio alkohol. Danas su to postale tablete koje pronađu roditeljima ili bakama i djedovima u ladicama.

Alkohol im postaje manje privlačan zbog kalorija, mamurnosti, kao i cijene, a psihoaktivne supstancije smatraju zdravijom i jeftinijom alternativom. Zbog predoziranja sve češće pune prijeme hitne pomoći.

Imamo ih zaista dosta, 30-ak posto od svih ukupnih koji nam dođu. Mišljenja sam, prema nekakvim projekcijama, da će nam to biti budući novi javnozdravstveni problem, odnosno da već i sada jest zajedno s alkoholom, pojašnjava specijalist hitne medicine, v.d. pročelnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Zagreb Adis Keranović.

Najčešće uzimaju sedative, a popularni su i lijekovi za epilepsiju i srce.

- Od 2014. do 2024. godine, prema definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika, potrošnja pregabalina porasla je za gotovo 12 posto, dok je potrošnja lijekova iz skupine benzodiazepina porasla za oko 0,7 posto. Diazepam i alprazolam pritom su među 15 najpropisivanijih lijekova, stoji u priopćenju Halmeda.

Zabava uz tablete može skupo stajati

- To je još gore i od alkohola, poručuje Vito iz Rijeke.

- Tog stvarno ima sve više i više i ne znam kako se to uopće može kontrolirati, upozoravaju Alma i Lara iz Rijeke.

- Ne družim se s takvim ljudima pa nisam to vidio, ali mislim da ne bi trebalo biti tako i da se može zabaviti i bez toga, poručuje Borna iz Osijeka.

Za zabavu, da se riješe anksioznosti ili smire prije ispita. Posljedice mogu biti ozbiljne, od ovisnosti pa do smrtnog ishoda.

- Oni su psihoaktivni lijekovi, dovode i do depresije. Također, dovode središnji živčani sustav do sedacije, psihičke i fizičke ovisnosti, tolerancije i do anterogradnih amnezija, apostrofirao je specijalist kliničke farmakologije i toksikologije u KBC-u Rijeka Andrej Belančić.

Ne slušajte savjete s društvenih mreža. Tablete za zabavu mogu ostaviti posljedice za cijeli život.

Među mladima se sve češće širi uvjerenje da su tablete, budući da se izdaju u ljekarni, sigurnija odnosno „čišća“ alternativa alkoholu. No, upravo je u tome i jedna od najvećih zamki.

- Čim imate formulaciju lijeka koja se kupuje u ljekarni, to automatski se na neki način može poistovjetiti s pojmom sigurnosti. Naravno, lijek je koristan ako postoji medicinska indikacija, ako se lijek konzumira u onoj dozi koja je propisana. Međutim, svako odstupanje i samoinicijativno uzimanje lijekova je zlouporaba, pojašnjava pročelnik Zavoda za dualne poremećaje, Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić.

Problem je tim veći što mladi lijekove ne uzimaju zbog njihova učinka, već kako bi izazvali određeno stanje - od euforije do smanjenja tjeskobe i stresa.

- Najčešće govorimo o dizalicama i spuštalicama, dakle lijekovima koji stvaraju euforiju, koji podižu. S druge strane, dakle, imamo sedative koji smiruju. I često dolazi, dakle, do istodobne uporabe više različitih psihoaktivnih tvari, što automatski povećava vjerojatnost različitih komplikacija, naveo je. 

Posljedice takve kombinacije mogu biti ozbiljne. Od poremećaja svijesti i aritmija do konvulzija, a u najtežim slučajevima i smrtnog ishoda.

- Može doći do poremećaja svijesti: s jedne strane jednog silnog psihomotornog nemira, s druge strane do sedacije, različitih aritmija, pa onda mladi ljudi završe zato što su konzumirali različite psihotropne lijekove na hitnoj, internoj medicini. Može izazvati konvulzije, a i u najozbiljnijim slučajevima to, nažalost, može izazvati smrt.

Dodatna je opasnost što se psihotropni lijekovi često nalaze u kućnim ljekarnama, a roditelji djeci mogu postati model ponašanja.

- U kućnoj ljekarni, od naših roditelja, od naših baka, redovito se nalaze ti psihotropni lijekovi, najčešće različiti sedativi. Kada dijete vidi da njegov roditelj uzima te lijekove da bi smanjio stres ili riješio nesanicu, roditelji su na jedan način model kako djeca oponašaju svoje roditelje. To može dovesti do nekakvih krivih zaključaka, upozorava Čelić.

Granica između povremene i rizične uporabe nije jednaka za sve, no učestalo uzimanje psihoaktivnih tvari razlog je za stručnu pomoć.

- Svaka osoba drukčije reagira na određenu psihoaktivnu tvar. Naravno, ako se ta psihoaktivna tvar sve češće uzima, ako dolazimo do nekakve rizične i redovne uporabe, onda je potrebno potražiti određenu stručnu pomoć, naveo je.

Roditelji pritom trebaju obratiti pozornost na promjene u ponašanju djeteta.

- Jesu li to nagle promjene raspoloženja, je li to pretjerana pospanost, zakazivanje u školi, u školskom funkcioniranju, u radnom funkcioniranju. Dakle, roditelji jednostavno trebaju reagirati. Vrlo rijetko dijete samo potraži stručnu pomoć, ističe.

Ako upotreba počne narušavati svakodnevno funkcioniranje, potrebno je reagirati i procijeniti što stoji iza takvog ponašanja.

- Ako je to poprimilo nekakvu razinu određenog rizika koja ometa svakodnevno funkcioniranje te mlade osobe, onda definitivno treba vidjeti, napraviti procjenu i vidjeti zapravo o čemu se tu radi. I onda, s jednim individualnim pristupom, najčešće i ako je ikako moguće da obitelj bude uključena u taj proces, možemo spriječiti nastanak ovisnosti, zaključuje Čelić.