Virus Zapadnog Nila ove godine ponovo privlači pažnju zdravstvenih službi zbog porasta broja slučajeva u pojedinim dijelovima Evrope i regiona. Budući da se najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prijenos virusa najčešće bilježe od jula do septembra, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjećaju građane na najvažnije mjere zaštite. 

Prirodni ciklus virusa odvija se prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, nakon čega virus mogu prenijeti na druge ptice, ljude, konje i druge sisare.

Virus se ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, dodirom, boravkom u istoj prostoriji niti kapljičnim putem. Čovjek i konj predstavljaju krajnje domaćine jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna za nastavak širenja putem komaraca.

Rijetki slučajevi prijenosa među ljudima mogući su putem transfuzije krvi, transplantacije organa te s majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja.

Oko 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Približno jedna od pet osoba razvije blaži oblik bolesti, praćen povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u mišićima i zglobovima, a ponekad mučninom, povraćanjem ili osipom.

Kod približno jedne od 150 zaraženih osoba može se razviti teški oblik bolesti sa zahvatanjem centralnog nervnog sistema, poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave paralize. Veći rizik imaju starije osobe, hronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta.

Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifična antivirusna terapija. Liječenje blažih oblika je simptomatsko, dok teški oblici zahtijevaju bolničko liječenje.

Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti - ECDC, objavljenim 21. augusta, od početka sezone u 12 evropskih zemalja prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije.

Najveći broj slučajeva zabilježen je u Italiji - 311, Grčkoj - 157 i Španiji - 63. U istom presjeku podataka Sjeverna Makedonija prijavila je 37, a Srbija šest slučajeva. Ovi podaci mogu se razlikovati od novijih nacionalnih izvještaja zbog vremenskog razmaka u prijavljivanju i objedinjavanju podataka.

U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirana dva slučaja teškog oblika bolesti. U Federaciji BiH posljednjih godina registrirani su sporadični slučajevi.

Pojava bolesti u zemljama sa sličnim klimatskim i ekološkim uslovima potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i provođenjem mjera kontrole komaraca i u Bosni i Hercegovini.

Toplije temperature i duža ljeta produžavaju sezonu aktivnosti komaraca i stvaraju povoljnije uslove za prijenos virusa. Poseban problem predstavlja stajaća voda. Kante, stare gume, podlošci za saksije, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i druge posude u kojima se voda zadržava mogu postati mjesta razmnožavanja komaraca, navode iz Instituta.

Virus Zapadnog Nila je zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može predstavljati važan sistem ranog upozoravanja. Uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama, a pojavu većeg broja uginulih ptica potrebno je prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.

Građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenata prema uputstvu proizvođača; nošenje odjeće dugih rukava i nogavica; postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata; ograničavanje boravka na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca; redovno pražnjenje posuda u kojima se zadržava voda; održavanje oluka, bazena, dvorišta i zelenih površina.

Sama činjenica da je osobu ubo komarac ne znači da će se zaraziti. Osobe koje nakon boravka u području u kojem virus cirkulira razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se javiti porodičnom ljekaru. Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, kažu stručnjaci, saopćeno je iz INZ-a.