Tajna posjeta direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi odvila se u trenutku kada se i američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin suočavaju s ratovima čije ciljeve teško mogu ostvariti i iz kojih ne mogu lako izaći bez gubitka ugleda. Rat u Ukrajini i sukob s Iranom pritom su pokazali ranjivost velikih sila, a posljedice tih sukoba sve snažnije utječu na međunarodni položaj SAD-a i Rusije.

Teška hstorija Rusije iznjedrila je među njezinim građanima mračan smisao za humor. Ruski domaćini direktora CIA-e Johna Ratcliffea stoga su zasigurno cijenili ironiju njegovog ovosedmičnog dolaska u Moskvu. Prema izvještajima, Ratcliffe je Rusima došao poručiti da gube svoj katastrofalni rat u Ukrajini.

Ruski šefovi obavještajnih službi mogli su mu uzvratiti da je i predsjednik Donald Trump, baš poput predsjednika Vladimira Putina, upleten u rat koji ne može dobiti niti završiti, onaj u Iranu. Dvojica čelnika, u dva različita sukoba, suočavaju se sa sličnom dilemom: ne mogu ostvariti ratne ciljeve, ali istovremeno ne mogu jednostavno odustati i sačuvati obraz.

David protiv Golijata

I Putin i Trump očito su podcijenili upornost i sposobnosti protivnika čije su vojske višestruko slabije u pogledu konvencionalne vojne moći i količine raspoloživog naoružanja i opreme SAD-a i Rusije. Obojica su svjedočili tome kako njihovu taktičku vojnu prednost potkopavaju nekonvencionalne, asimetrične taktike Ukrajine i Irana, koji su pionirski razvili upotrebu jeftinih novih tehnologija poput dronova i pridonijeli stvaranju nove ere ratovanja, piše CNN.

U izvještaju o Ratcliffeovoj posjeti New York Times istaknuo je zabrinutost koju već dugo dijeli dio washingtonske vanjskopolitičke zajednice: Putin navodno ne dobiva iskrene procjene toka rata. Mnogi se pitaju znače li Trumpove optimistične procjene situacije Iranu da i njemu uži krug saradnika ne želi saopćiti loše vijesti.

Washingtonu i Moskvi nisu nepoznate skupe inozemne vojne avanture. Obje su, primjerice, doživjele poniženje u ratovima u Afganistanu. Ruska katastrofa u Ukrajini na određeni način podsjeća na američki poraz u Vijetnamu. Ipak, sličnosti između dvojice autoritarnih lidera koji su sada zaglavljeni u ratovima koje su sami pokrenuli imaju svoje granice.

Putin ima manje ograničenja

Trump nije ponovio Putinovu tešku grešku slanja kopnenih snaga na prvu liniju. Ta je odluka, prema procjeni think tanka Center for Strategic and International Studies, rezultirala time da je više od 1,4 miliona mladih Rusa poginulo, ranjeno ili nestalo. Putin, kao istinski autoritarni vođa, ima manje ograničenja od Trumpa kada je riječ o unutarnjopolitičkim okolnostima. Takav bi broj žrtava u Sjedinjenim Državama bio politički neodrživ.

Dok Putin na ukrajinske gradove i elektrane obrušava teror i smrt raketnim i dronovskim napadima, Trump je u svom ratu uglavnom izbjegavao namjerno gađanje civila i civilne infrastrukture. Ipak, odbio je javnosti u cijelosti obrazložiti okolnosti raketnog napada koji je u februaru pogodio iransku školu te ubio gotovo 200 djece i odraslih. Napad je, čini se, bio posljedica upotrebe zastarjelih obavještajnih podataka.

Ratcliffeova iznenadna posjeta Rusiji dogodila se u trenutku velikih promjena i ozbiljnih upozorenja u međunarodnim odnosima. Ratovi u Ukrajini i Iranu destabiliziraju širu regiju Bliskog istoka, uvlače velike svjetske sile u sukobe i povećavaju strah od širenja geopolitičkog konflikta.

Trumpov odnos prema NATO-u

Šef CIA-e upozorio je Rusiju da ne poduzima otvorene ili prikrivene napade na teritorij NATO-a, u trenutku kada u Europi rastu strahovi da bi Putin mogao iskušati odbrambene sposobnosti Saveza, rekla su za CNN dvojica ljudi upoznata s tim pitanjem. Ratcliffe je tokom sastanaka s ruskim obavještajnim dužnosnicima također pokušao potaknuti Rusiju da prekine ekonomsku i vojnu podršku Iranu.

Njegova misija mogla bi donijeti određeno olakšanje američkim saveznicima koji su dugo zabrinuti zbog Trumpovog odnosa prema NATO-u. Novi američki pokušaj okončanja rata u Ukrajini bio bi pozitivno prihvaćen, čak i ako Trumpovo smanjivanje vojne pomoći vladi predsjednika Volodimira Zelenskog pobuđuje sumnje u njegove motive. Trump još nije Ukrajini omogućio licenciranje proizvodnje proturaketnih sustava Patriot.

Trump je svojedobno tvrdio da može završiti rat u Ukrajini u roku od 24 sata, ali njegovi mirovni napori nisu donijeli rezultate. Njegova tvrdnja da Putin želi mir konstano je demantirana onim što se pokazuje na terenu.

Teritorijalni ustupci

Sjedinjene Države od početka su bile svojevrsni posredni sudionik rata u Ukrajini. Rusija ima sličnu ulogu iz pozadine u ratu u Iranu. Američki promašaji u Iranu ove su sedmice posebno pod povećalom jer je rat ušao u šesti mjesec, dok se administracija prebacuje s vojne akcije na ekonomski rat.

Rusiji možda i nije u strateškom interesu olakšati Trumpove probleme u Iranu. Svaki dogovor po principu uzajamne usluge, u kojem bi se Ukrajina koristila kao valuta za pregovore, naišao bi na problem zbog prethodnog Trumpova neuspjeha da prisili Kijev na teritorijalne ustupke.

CNN je u martu izvijestio da je Rusija Iranu dostavljala obavještajne podatke o lokacijama i kretanju američkih vojnika, brodova i aviona, prema riječima više osoba upoznatih s američkim obavještajnim izvještajima. Velik dio obavještajnih podataka koje je Rusija podijelila s Iranom činile su snimke iz svemira, dobivene uz pomoć sofisticirane ruske mreže satelita.

Važna uloga Kine

Putinov protuzapadni stav znači da se Rusija neprestano suprotstavlja američkom i zapadnom utjecaju na Bliskom istoku i drugdje. Vjerovatno igra dugoročniju igru od Trumpa, čiji predsjednički mandat završava za dvije i pol godine. Ipak, Washington bi u provedbi svoje nove politike potpune gospodarske izolacije Irana mogao iskoristiti pomoć Moskve i Pekinga.

“Da bi ekonomski pritisak dao rezultate, Trump mora uspjeti ostvariti određenu saradnju s Kinezima, Rusima i drugim regionalnim akterima koji su glavni trgovinski partneri Iranaca”, rekao je Firas Maksad, direktor za Bliski istok i Sjevernu Afriku u think tanku Eurasia Group. “Mislim da će mu biti jako teško dobiti saradnju Kineza… Slična je situacija i s Rusijom”, dodao je.

Dok su se u Washingtonu u četvrtak postepeno sagledavale posljedice Ratcliffeova putovanja, Washington Post izvijestio je da su njegovu posjetu prethodili novi američki obavještajni podaci prema kojima Kremlj smatra da je rat s Iranom oslabio Sjedinjene Države. Trumpov neuspjeh da odlučno pobijedi u sukobu nije samo narušio američki međunarodni ugled.

Trump stjeran u kut

Rat je također iscrpio zalihe municije i dodatno opteretio pomorske i zračne snage. Stoga ne bi bilo iznenađujuće da američki protivnici poput Rusije i Kine preispituju sposobnost ili spremnost Washingtona da odgovori na eventualnu krizu u Europi ili Aziji. “Budući da je Donald Trump odlučio zaratiti s Irancima bez strateškog cilja, bez plana, bez vremenskog okvira i bez izlaza, a sada je zaglavio, da, naravno da to pomaže Rusima”, rekao je demokratski senator iz Arizone Mark Kelly u razgovoru s Briannom Keilar na CNN-u. “I usput, Rusi pomažu Irancima”, dodao je.

Trump, međutim, tvrdi da njegov prijateljski odnos s Putinom čini svijet sigurnijim. U četvrtak je inzistirao na tome da nema opasnosti da Putin poduzme bilo kakav potez koji bi mogao izazvati sukob sa Zapadom. “Imao sam dobar razgovor s njim. On neće napasti teritorij NATO-a”, rekao je Trump CNN-ovoj Kristen Holmes u Ovalnom uredu.

Ipak, višeslojna intriga koja okružuje Ratcliffeovu posjetu Moskvi predstavlja fascinantan novi zaokret u vanrednim odnosima dvojice čelnika koji se suočavaju sa zajedničkom strateškom zagonetkom. Ona bi mogla obilježiti njihove političke ostavštine. Rat u Iranu možda nije egzistencijalno pitanje za Trumpov politički i lični opstanak u istoj mjeri u kojoj je sukob u Ukrajini takav za Putina. No, baš poput svog prijatelja u Kremlju, Trump je stjeran u kut vlastitim ratom.