Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i potpredsjednica HDZ-a Bosne i Hercegovine Darijana Filipović završila je višednevnu posjetu Washingtonu.

U State Departmentu i Bijeloj kući održala je sastanke i razgovarala o položaju hrvatskog naroda i budućnosti BiH, daytonskom okviru čije zaštite trebaju funkcionirati u praksi, sigurnosti i euroatlantskom putu zemlje te mogućnostima snažnije ekomonske, energetske i sigurnosne saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavili su iz HDZ-a BiH.

Sastanci su upriličeni sa zvaničnicima Ureda potpredsjednika SAD, State Departmenta, Ureda Bijele kuće za vjerska pitanja i Ministarstva energetike SAD.

Kako se navodi, o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda u BiH, potrebi da institucije preuzmu odgovornost za budućnost zemlje te o energetskoj saradnji dvije zemlje Filipović je razgovarala sa zvančnicima Ureda potpredsjednika SAD.

"Iz Washingtona sam otišla uvjerena da postoji prostor za snažniji američki angažman u BiH, ali i da odgovornost nije samo na našim partnerima.

Moramo znati što želimo, govoriti argumentima i nuditi rješenja. Hrvati u tome mogu i trebaju biti jedan od najsnažnijih mostova između BiH i euroatlantskog prostora", poručila je Filipović.

Istaknula je kako se pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda ne treba promatrati kao izolirano hrvatsko pitanje niti kao sukob s bilo kojim drugim narodom, nego kao pitanje funkcioniranja i dugoročne stabilnosti BiH.

"Hrvati traže ravnopravnost. I to nije zahtjev protiv bilo koga. Država u kojoj se svaki narod i svaki čovjek osjeća politički sigurnim, poštovanim i ravnopravnim bit će stabilnija država.

Zato pitanje hrvatske ravnopravnosti želim izmjestiti iz područja stalnih unutarnjih sukoba u prostor rješenja, razgovora i partnerstva", izjavila je Filipović nakon povratka iz Washingtona.

U State Departmentu razgovor je bio usmjeren na euroatlantski put BiH, sigurnosne izazove i potrebu snažnijeg američkog angažmana.

Bilo je riječi i o utjecaju vanjskih aktera te o jačanju otpornosti institucija BiH, uključujući energetsku i kibernetičku sigurnost, zaštitu kritične infrastrukture i snažniju suradnju sa saveznicima, navodi se u saiopćenju.

"BiH pripada euroatlantskom političkom, sigurnosnom i ekonomskom prostoru. Ali tu pripadnost nije dovoljno dokazivati deklaracijama.

Dokazuje se institucijama kojima ljudi vjeruju, sigurnošću, vladavinom prava, investicijama, radnim mjestima i sposobnošću da različiti narodi žive zajedno kao ravnopravni, a tu imamo još puno posla.

Želim BiH koja neće biti prostor nadmetanja tuđih interesa, nego pouzdan partner Europe i Sjedinjenih Američkih Država", poručila je Filipović.

Važan dio posjete bio je posvećen položaju katoličke zajednice u BiH.

U Uredu Bijele kuće za vjeru Filipović je s vodstvom Ureda razgovarala o vjerskim slobodama te političkim, demografskim i institucionalnim izazovima s kojima se suočava hrvatska katolička zajednica.

Razgovor je obuhvatio očuvanje identiteta i institucija, obrazovanje te mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u političkom životu zemlje, dodaje se u saopćenju.

"BiH može opstati i uspjeti samo kao zemlja u kojoj niko ne mora biti manje svoj da bi bio ravnopravan", rekla je Filipović.

Ekonomska dimenzija posjeta bila je u fokusu razgovora sa zvaničnicima Ministarstva energetike SAD.

Uz Južnu plinsku interkonekciju, obuhvatili su i mogućnosti ulaganja američkih kompanija u područja energetike, infrastrukture, inženjeringa i tehnologije u BiH.

"Kod Južne plinske interkonekcije vrijeme je za prijelaz s dogovora na provedbu. Ali BiH mora gledati i šire, prema američkom kapitalu, tehnologiji i kompanijama koje mogu otvoriti nova radna mjesta i dodatno nas povezati s američkim i europskim gospodarstvom",  kazala je Filipović.

Posjeta SAD, naglasila je, ima smisla samo ako se politički odnosi pretvore u konkretne koristi za ljude u BiH.

"Na kraju svaki međunarodni sastanak vrijedi onoliko koliko se njegov rezultat može osjetiti kod kuće.

Ako snažniji odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama znače sigurniju zemlju, nove investicije, nova radna mjesta, sigurniju opskrbu energijom i više prilika za naše mlade ljude, onda vanjska politika prestaje biti nešto daleko i apstraktno i postaje dio svakodnevice", zaključila je Filipović.