Mate Rimac smatra da će većina automobila za masovno tržište u budućnosti biti električna, ali za supersportske i luksuzne modele predviđa sasvim drugačiji razvoj. Klasični motori s unutrašnjim sagorijevanjem, tvrdi, u tom segmentu mogli bi dominirati još veoma dugo, piše njemački Auto Motor Sport.

Mate Rimac, direktor Bugattija, naizgled iznenađujuće okreće ovaj luksuzni brend prema prilično tradicionalnom konceptu i predviđa dugu budućnost klasičnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u supersportskim automobilima.

Tržište se trenutno dijeli na dva pravca, objasnio je 38-godišnji Rimac u razgovoru za američki CNBC.

"Obični automobili za obične ljude većinom će biti električni", rekao je.

Istovremeno, na samom vrhu tržišta razvija se suprotan trend.

"Viši segment, sportski automobili i sve iznad toga, veoma dugo će ostati pod dominacijom motora s unutrašnjim sagorijevanjem", smatra Rimac.

Glavni razlog vidi u emocionalnoj vrijednosti koju takvi automobili pružaju veoma bogatim kupcima.

Automobili postaju poput luksuznih satova

Rimac taj razvoj naziva "fazom švajcarskih satova" i automobilsku industriju poredi s tržištem satova. Pametni satovi dominiraju svakodnevnom upotrebom, ali mehanički satovi i dalje imaju posebno mjesto u luksuznom segmentu.

"Samo oko pet posto satova proizvodi se u Švajcarskoj, ali tamo se ostvaruje 90 posto profita", rekao je Rimac.

Razlog, prema njegovom mišljenju, nije objektivna tehnološka nadmoć, nego vrijednost zanatskog rada, ekskluzivnosti i želje za određenim proizvodom.

"Apple Watch ili bilo koji pametni sat može raditi toliko dodatnih stvari. Ali niko za njega neće platiti 200.000 dolara", rekao je.

Da kod Bugattija nije riječ samo o retorici pokazuje novi Tourbillon.

Nakon preuzimanja marke 2021. godine mnogi su očekivali potpuno električni Bugatti, ali Rimac se odlučio za veliki atmosferski motor kombinovan s hibridnom tehnologijom.

"Pomalo je ironično da sada pravim najveći motor s unutrašnjim sagorijevanjem na svijetu", rekao je.

Tourbillon koristi 8,3-litarski V16 motor sa 1.000 KS, dok zajedno s elektromotorima cijeli sistem razvija 1.800 KS.

Rimac je neobičnost današnje automobilske industrije opisao i kroz situaciju u proizvodnom pogonu u Hrvatskoj.

"Sada imamo ludu situaciju u našem pogonu u Hrvatskoj. Na istoj proizvodnoj liniji najmoćniji električni automobil na svijetu, Rimac Nevera, proizvodi se odmah pored najvećeg motora s unutrašnjim sagorijevanjem na svijetu. Život je ponekad čudan."

Istovremeno Rimac umanjuje značaj čistih performansi automobila, upravo zato što su one danas mnogo dostupnije nego ranije.

"Možete dobiti automobil koji je brži od svakog sportskog automobila od prije deset godina, i to za oko 50.000 dolara iz Kine", rekao je.

Zbog toga, smatra, same performanse postaju "zaista sekundarne".

Umjesto toga, sve važnije postaje ono što Rimac naziva "slavljenjem ljudskih sposobnosti".

"Kada pogledate te automobile, vidite količinu domišljatosti, umjetnosti i ljepote", rekao je.

Za Rimca je automobil "najsloženiji predmet koji možete kupiti". Istovremeno ga vidi kao umjetničko djelo koje mora zadovoljiti izuzetno zahtjevne tehničke i sigurnosne standarde.

"To je umjetnost, ali umjetnost koja mora voziti 250 milja na sat, odnosno oko 402 km/h, mora biti sigurna, stvarati potisnu silu, proći crash test i voziti po snijegu i ekstremnim vrućinama."

Ekskluzivnost važnija od brzine

Dio luksuznog identiteta Bugattija ostaje i ograničena proizvodnja.

Rimac želi povećati broj proizvedenih automobila, ali kaže da postoje jasne granice. Proizvodnja, prema njegovim riječima, "nikada neće premašiti sadašnje niske trocifrene brojke".

Naglašava i da je kupcima ovog segmenta sve važnija jedinstvenost.

"Ta klijentela želi nešto što je zaista njihovo, nešto što je povezano s njima", rekao je Rimac.

"To govori njihovu priču, pokazuje njihovu ličnost i njihove ukuse. To nije samo automobil."

Njegov cilj je zato izrazito ambiciozan.

"Ono što želim jeste praviti najbolje automobile na svijetu, najuzbudljivije automobile na svijetu i imati najprofitabilniju automobilsku kompaniju na svijetu", rekao je.

Rimac, dakle, predviđa dugu budućnost motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u luksuznom i supersportskom segmentu. Iako očekuje da će masovno tržište velikim dijelom prijeći na električna vozila, smatra da će za bogate kupce emocionalna vrijednost klasičnih motora ostati presudna.

Čiste performanse, prema njegovom mišljenju, postajat će sve manje važne. U prvi plan dolazit će zanatska izrada, ekskluzivnost, individualizacija i osjećaj posebnosti, slično kao kod skupih mehaničkih satova.

Mate Rimac rođen je 12. februara 1988. godine u Livnu, u Bosni i Hercegovini.

Sa roditeljima je 1991. godine iz tadašnje Jugoslavije otišao u Frankfurt, a porodica se 2000. vratila u region, ovaj put u Hrvatsku.

Još u mladosti pokazivao je interes za tehnologiju i inovacije. Između ostalog, stari BMW Serije 3 preradio je na električni pogon i s njim postavio nekoliko rekorda.

Kasnije je osnovao vlastitog proizvođača automobila Rimac Automobili, koji i dalje proizvodi električni hiperautomobil Nevera.

Nakon spajanja Bugattija i Rimca u zajedničku kompaniju za proizvodnju sportskih automobila, uz učešće Porschea, Rimac je postao njen direktor.

Porsche se u međuvremenu povukao, a Rimac je preuzeo vodeću ulogu u Bugattiju.