Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje da se na predstojećim općim izborima u Bosni i Hercegovini neće ponoviti praksa prema kojoj će bošnjački birači presudno utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

„Smatramo da takva praksa nije dobra ni za izgradnju povjerenja niti za funkcioniranje institucija i vjerujemo da to nakon ovih izbora neće biti slučaj“, rekao je Plenković u utorak u Mostaru upitan o očekivanjima od predstojećih općih izbora koji će se u Bosni i Hercegovini održati 4. oktobra s obzirom da nije izmijenjen Izborni zakon.

U četiri izborna ciklusa Željko Komšić je biran za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima Bošnjaka, što je redovito izazivalo napetosti između dva naroda. Stranka Demokratska fronta Željka Komšića za predstojeće izbore kandidirala je njegova savjetnika u Predsjedništvu BiH Slavena Kovačevića, koji je prošle godine izgubio postupak pred Europskim sudom za ljudska prava kojim je nastojao ishoditi promjenu političkog sustava zemlje, piše Hina.

Plenković je na konferenciji za novinare dodao da Hrvatska i dalje zagovara izmjene Izbornog zakona kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama BiH.

„Smatramo da je šteta da uoči prošlih općih izbora nakon razgovora koji su vođeni nije došlo do tih ograničenih izmjena Ustava i izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da se jedan od dvoje članova Predsjedništva koji se biraju na teritoriju Federacije, a pri tome mislim na hrvatskoga člana Predsjedništva, bira od strane birača koji su Hrvati“, rekao je.

Takvo rješenje, dodao je, bilo je u duhu dejtonskog sporazuma te je izrazio očekivanje da će dogovor o tome postići domaće političke stranke nakon izbora.

„Legitimitet je ono što je u političkom životu najvažnije, a on se dobiva pravednim sustavima, a ne sustavima koji imaju svojevrsne nesavršenosti, pa onda i ozbiljne političke anomalije“, istaknuo je Plenković.

Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović rekla je na konferenciji za novinare da je tokom prošlosedmične posjete Washingtonu sa svim dužnosnicima aktualne američke administracije isticala važnost izborne reforme kako bi hrvatski narod u BiH ostvario punu ustavnu ravnopravnost i mogao birati svoje legitimne predstavnike u institucijama države.

„U svim razgovorima ukazivali smo na nužnost pravedne izborne reforme, na stavove hrvatske politike kako bi se mogao izmijeniti izborni zakon u kontekstu eliminacije anomalija u izbornom zakonu i kako bi se na taj način bar korak približili tome da hrvatski narod ostvari svoju punu ustavnu ravnopravnost sa ostala dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini“, rekla je Filipović. Najavila je nastavak kontakata s američkom administracijom kako bi se pokušala ispraviti nepravda prema ovome narodu.  

U Mostaru je u utorak potpisano 600 ugovora za projekte Hrvata iz BiH iz različitih područja koje Hrvatska financsra s 25,75 milijuna eura. Ugovori se odnose na projekte koje financiraju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, turizma i sporta te rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Plenković je tom prigodom posebno izdvojio Univerzitet u Mostaru, Univerzitetsku kliničku bolnicu Mostar i Hrvatsko narodno kazalište u izgradnji koji su od strateškoga značenja za bosanskohercegovačke Hrvate.

Na pitanje premijeru o slučaju Milijana Brkića i navodnim propustima u njegovu liječenju u Mostaru, Plenković nije ulazio u detalje rekavši da su na medicinska pitanja već odgovorili nadležni iz Ministarstva zdravstva.

Upitan hoće li podržati uvođenje sankcija neformalnom čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku zbog veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića, hrvatski premijer je rekao da „Dodik ima bolji status u međunarodnoj zajednici“ otkako nije na dužnosti predsjednika. 

Uz Plenkovića su u Mostaru bili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.