First Balkan Shield 2026, prvi međunarodni sajam namjenske i odbrambene industrije u Bosni i Hercegovini, svečano je otvoren danas i odmah postao mjesto historijskog događaja za ovu zemlju. Javnosti su prvi put predstavljeni dronovi domaće proizvodnje, četiri modela bespilotnih letjelica koje su plod rada bosanskohercegovačkih inženjera, programera i fabrika namjenske industrije. Ovaj trenutak nije samo tehnološki iskorak nego i jasna poruka da Bosna i Hercegovina ima znanje i kapacitet stvarati vlastita rješenja umjesto da beskonačno puni tuđe džepove, piše Logično.

IMPRESIVNE PERFORMANSE: Letjelice za dugotrajne misije i taktičko izviđanje

Najveći izloženi dron privukao je najviše pažnje svojim impresivnim karakteristikama koje ga svrstavaju u ozbiljne letjelice za nadzor i izviđanje. Raspon krila od čak 5,4 metra, snaga motora od 16 kilovata i nosivost od 30 kilograma jasno govore o ambicijama proizvođača. Vrijeme leta od 12 sati sa standardnim rezervoarom goriva omogućava dugotrajne misije bez potrebe za čestim vraćanjem u bazu, što je ključna prednost u bilo kakvoj operativnoj upotrebi.

Uz najveći model, predstavljena je i letjelica CNT-10Q401 s četiri motora i dijagonalnim razmakom od 851 milimetar između motora. Ova letjelica postiže maksimalni potisak od 150 njutna i može poletjeti s masom do 8 kilograma, a vrijeme leta sa standardnom baterijom doseže do 30 minuta. Digitalni prijenos video signala u Full HD rezoluciji i domet radio veze od 10 kilometara čine je izuzetno praktičnim alatom za taktičko izviđanje i nadzor.

Treći model CNT-10PLA01 zanimljiv je po izuzetno laganoj konstrukciji od PLA materijala i precizno 3D isprintanim komponentama koje omogućavaju izvrstan odnos čvrstoće i mase. Proizvodnja ove letjelice brza je i ekonomski isplativa, što je čini idealnom za masovnu primjenu i obuku operatera. Maksimalna masa pri polijetanju iznosi tek 600 grama, a vrijeme leta je 10 minuta, dovoljno za izvršavanje kratkih izviđačkih zadataka.

DOMAĆA PAMET: Saradnja akademije, razvojnih centara i fabrika namjenske industrije

Ensar Mulaosmanović, direktor JU Centra za napredne tehnologije Sarajevo, održao je video prezentaciju u kojoj je javnost mogla vidjeti ekskluzivne detalje svih modela. Upravo je Centar za napredne tehnologije glavni proizvođač ovih letjelica, a njihovo predstavljanje ocijenjeno je kao značajan korak za razvoj bosanskohercegovačke namjenske industrije i domaćih tehnoloških kapaciteta. Ovo nije još jedna skupa kupovina strane opreme nego rezultat vlastitog rada i upornosti.

Iza razvoja i integracije softvera Red Alert za bespilotne letjelice stoji bosanskohercegovački konzorcij koji okuplja javne institucije, razvojne centre i proizvodne firme iz namjenske industrije. Centar za napredne tehnologije u Sarajevu vodi tehnološki razvoj, programiranje softverskih komponenti i integraciju sistema umjetne inteligencije za autonomno letenje i prepoznavanje ciljeva. BNT-TMiH iz Novog Travnika, legendarna fabrika namjenske industrije, zadužena je za hardverski dio, mehaničke sklopove te finalno sklapanje i proizvodnju samih letjelica na koje se softver implementira.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo finansijski i strateški podržava rad Centra za napredne tehnologije te finansira projekte razvoja domaćih tehnologija i bespilotnih sistema. Ovaj sistem predstavlja saradnju domaće akademije, javnih razvojnih centara i vojnih pogona s ciljem stvaranja prvog potpuno autonomnog bosanskohercegovačkog drona. U Bosni i Hercegovini očito su shvatili ono što mnogi drugi uporno ignoriraju: bolje je proizvoditi svoje nego kupovati tuđe, čak i kada se kreće od sklapanja dijelova koji se trenutno moraju nabavljati izvana.

OŠTRA PORUKA: Vrijeme je da prestanemo finansirati tuđe interese

Kada se pogleda šta Bosna i Hercegovina postiže s minimalnim sredstvima, nemoguće je ne zapitati se gdje bi bili da imaju budžete kakve drugi rasipaju bez ikakve strategije. Dok se u Bosni i Hercegovini programi koji obećavaju realizuju u saradnji s Red Alertom i domaćim programerima, u Hrvatskoj se posljednjih godina gotovo 4 milijarde eura potrošilo na uvoz svega i svačega te na prodaju firmi strancima. Da su bosanskohercegovački inženjeri dobili takva sredstva, njihovi bi dronovi danas dominirali svjetskim tržištima, a ne tek počinjali krčiti put prema ozbiljnijoj proizvodnji.

Ono što se danas dogodilo u Sarajevu nije sitnica niti prolazna vijest. Prvi javno prikazani domaći dronovi dokaz su da Bosna i Hercegovina ima ljude koji znaju osmisliti, projektovati i sastaviti letjelice koje mogu letjeti, snimati i izvršavati zadatke. Istina, dijelovi se još uvijek kupuju, ali ključno je da se osmišljavaju i sklapaju u Bosni i Hercegovini, a ne u nekoj drugoj zemlji. To je jedini način da država ide dalje i postane nezavisnija o stranim dobavljačima.

Ovaj historijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu tek je početak dugog puta koji zahtijeva neumornu upornost i jasan strateški cilj. Sadašnji uspjeh sa sklapanjem dronova mora postati temelj za sljedeću fazu u kojoj će se dijelovi letjelica proizvoditi unutar granica Bosne i Hercegovine, a ne uvoziti iz drugih zemalja.

ZAKON O ZAŠTITI: Domaći resursi se više ne smiju prodavati strancima

Svaka kupovina stranih komponenti znači izvoz novca i ovisnost o tuđim interesima, što se mora prekinuti što je prije moguće. Najbitnije od svega jeste donijeti zakon koji će jasno propisati da svako ko predloži stranu kapitalizaciju ili prodaju ovih strateških firmi bude odmah proglašen veleizdajnikom i procesuiran pred nadležnim sudom koji će mu izreći doživotnu robiju.

Takav zakon poslao bi nedvosmislenu poruku da se domaća pamet, domaći rad i domaći resursi više nikada neće prodavati strancima ni pod kojim uslovima. Samo tako će se zaštititi ono što su bh. inženjeri i radnici mukotrpno stvarali, bez straha da će nečija pohlepa uništiti sve što je do sada postignuto.

Država mora kupovati domaće i omogućiti domaćim stručnjacima da rade, napreduju i idu dalje. Onaj ko predloži kupovinu njemačkih haubica, izraelskih aviona, engleskih raketa i drugih pizdarija treba biti raskrinkan u startu.

Portal Logično često kritikuje mnoge stvari, ali ovaj put moramo odati veliko priznanje svima koji su učestvovali u ovom projektu. Kada se nešto radi dobro i pametno, treba to jasno reći bez okolišanja. Bosna i Hercegovina danas je pokazala da se znanje i saradnja domaćih institucija mogu pretvoriti u konkretan proizvod koji ima budućnost. To je lekcija koju bi mnogi na vlasti u regiji trebali naučiti prije nego što potroše još jednu milijardu na tuđe proizvode dok vlastita pamet odlazi preko granice.