U periodu od septembra 1991. do kraja 1992. godine u selu Berak dogodio se stravičan zločin nad civilnim stanovništvom, a pravda do danas nije zadovoljena, posebno kada se uzme u obzir da su pojedini počinioci kasnije učestvovali u egzekucijama srebreničkih Bošnjaka.

Nezapamćena brutalnost nad civilima

Optužnica podignuta 2006. godine pred Županijskim sudom u Vukovaru tereti 35 pripadnika paravojnih formacija za svirepa ubistva 44 mještana, dok se 11 osoba i dalje vodi kao nestalo. Većina optuženih nalazi se u bjekstvu ili se brani sa slobode, uprkos tome što su optuženi za najteže oblike etničkog čišćenja:

• Svirepa ubistva i sakaćenja: Civili su ubijani iz vatrenog oružja, a tijela su im potom komadana i bacana u bunare (slučaj Ljubice Gavranović, Tunice Garvanovića i Ane Magić).

• Hladnokrvne egzekucije: Zlatko Mitrović ubijen je motornom pilom pred očima vlastitog oca, koji je nedugo nakon toga također likvidiran.

• Stravična mučenja: Mještani su preživljavali zatvaranje u logore, izgladnjivanje, prijetnje nabijanjem na kolac, a zabilježeni su i slučajevi jezivog zlostavljanja gdje su žrtve ostavljane pacovima (slučaj nestale Rozalije Balaž).

Od logora u Berku do strijeljanja u Trnovu

Za bosanskohercegovačku javnost najšokantniji je primjer Milorada Momića, bivšeg pripadnika zloglasnih "Škorpiona". Momić, koji se jasno vidi na stravičnom videosnimku egzekucije šestorice mladih Bošnjaka iz Srebrenice, svoj krvavi pohod započeo je upravo u Berku. Preživjeli ga pamte kao lokalnog nasilnika koji je katoličku crkvu u okupiranom selu pretvorio u diskoteku, a sakristiju u toalet.

Iako su ga svjedoci teretili za premlaćivanja u logoru i ubistvo Kate Gavranović rafalom iz vojnog transportera, hrvatski sud osudio ga je na samo tri godine zatvora zbog "fizičkog zlostavljanja" zarobljenika. Vrhovni sud je 2014. godine tu presudu poništio zbog proceduralnih grešaka, te je Momić pušten iz pritvora. Ponovo je uhapšen samo par mjeseci kasnije, i to isključivo zahvaljujući istrazi o ubistvu Bošnjaka iz Srebrenice, za šta je dobio 15 godina zatvora.

Apsurdi pravosuđa i Zakon o oprostu

Slučaj Gojka Erora dodatno oslikava izostanak adekvatnih sankcija. Eror je uhapšen u proljeće 2014. godine na Malti na osnovu evropskog naloga za hapšenje zbog povezanosti s nestankom 17 osoba u Berku. Zbog navodnog nedostatka dokaza za ratni zločin, tužilaštvo je optužnicu prekvalifikovalo u oružanu pobunu. Županijski sud u Osijeku ga je potom, pozivajući se na Zakon o oprostu, u potpunosti oslobodio i odbacio sve optužbe, piše Dnevno.hr.