Desetak ubistava i nanošenja tjelesnih povreda, silovanja, stotine ili hiljade delikata s drogom, prevara, provala, pljački, džeparenja… Ukupno se oko 12.000 istražnih postupaka vodilo ili se vodi protiv oko 2.100 stranaca iz Iraka i balkanskih država kojima je već izdato rješenje da trebaju napustiti Njemačku ili biti deportovani.

To je objavio kelnski list Kölner Stadt-Anzeiger pozivajući se na podatke Zavoda za borbu protiv kriminala u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Podaci se odnose na 6.800 stranaca koji bi trebali napustiti Njemačku, i to iz registra samo dva centra za strance u Unni i Coesfeldu. Iz podataka se ne zna koliko je istraga preraslo u krivične postupke i koliko je ljudi na kraju osuđeno.

Lista za zapadni Balkan

List se posebno bavi istragama protiv ljudi koji žive na području kelnske metropole i navodi da pojedini pripadnici "klanova" imaju po 150 krivičnih prijava. "U to se ubrajaju i bagatelni delikti poput vožnje bez karte ili narušavanja javnog reda i mira."

Zanimljivo je to što postoje sumnje da je služba za strance u Kelnu namjerno otezala ili čak sprečavala deportacije pojedinih počinilaca.

Naime, centralna služba u Coesfeldu, zadužena za odbijene tražioce azila sa zapadnog Balkana, u novembru 2024. godine poslala je službi u Kelnu spisak s 471 imenom stranaca koji bi trebali napustiti zemlju. Svi su porijeklom iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i s Kosova.

Coesfeld je ponudio pomoć pri izdavanju privremenih putnih isprava onima koji nemaju pasoše kako bi bili deportovani. Iz Kelna je stigao jedino odgovor iz odjela koji je zadužen za 218 stranaca koji imaju izglede za ostanak. Napisali su da pomoć oko putnih isprava nije potrebna.

Demanti iz Kelna

Naprotiv, poručeno je kako razmatraju na koji način da tim ljudima omoguće trajni ostanak u Njemačkoj. U međuvremenu je 40 osoba s tog spiska, bez javnog objašnjenja, uklonjeno sa spiska onih kojima se otvara mogućnost ostanka.

Kada je kelnski list ovog augusta objavio postojanje tog spiska, slučaj je politički snažno pogodio Keln. "Kritičari su prigovorili gradskoj upravi da svjesno sprečava deportacije i ignorira važeće pravo", piše berlinski list taz.

Podsjeća se da je Detlef Seif, zastupnik vladajućih demohrišćana kancelara Friedricha Merza, nadležnima u Kelnu prigovorio na "eklatantno nepoštovanje saveznih smjernica". Tabloid Bild je ovog utorka (1. septembra) javio: "Umjesto da ih protjera, grad Keln radije ih je htio 'integrisati' - i očito je stavio spisak u ladicu. Nevjerovatan skandal institucija!"

Mnogi od ljudi sa spiska imaju ili su imali tzv. "Duldung" - trpljeni status. To znači da nisu priznati kao izbjeglice ili azilanti, nego se za sada, iz raznih razloga poput zdravstvenih ili nedostatka dokumenata, toleriše njihov boravak u Njemačkoj.

Zemlja mora prihvatiti povratak

Organizacije koje se zalažu za njihov ostanak upozoravaju da je na spisku gomila istraga zbog sitnih krivičnih djela, a ne najtežih koja bi, prema zakonu, mogla voditi deportaciji.

Prva provjera kelnske službe za strance pokazala je da niko u Kelnu nije paušalno odbacio deportacije kao mogućnost niti ih je sprečavao. No, kako piše taz, ipak je nejasno zašto niko iz Kelna nije centralno i sveobuhvatno odgovorio na upit iz Coesfelda.

Kao što nije jasno ni u koliko je slučajeva deportacija uopšte pokušana. Da bi uspjela, moraju se poklopiti brojni detalji - zemlja porijekla mora prihvatiti povratak, a policija, uostalom, mora naći ljude onda kada je planiran deportacijski let. A to je vrlo teško.

Kölner Stadt-Anzeiger još piše da su u prethodne dvije godine, od slanja spiska, čak 152 osobe s njega ponovo bile meta istraga zbog mogućih krivičnih djela. Pojedini mediji navode da se radi gotovo isključivo o Romima iz Srbije i susjednih zemalja. Konzervativni list Welt tako tvrdi da je Keln spriječio deportaciju "Roma koji su počinili krivična djela i obavezni su napustiti zemlju".

Hajka protiv Roma

Ruždija Sejdović iz organizacije Rom e.V., koja se u Kelnu zalaže za ostanak migranata, pretpostavlja da je velik dio ljudi s ovog spiska zaista romskog porijekla i dodaje da takvo izvještavanje prate sa zabrinutošću jer se tako paušalno optužuju svi Romi.

Ove srijede slučajem se ponovo bavi gradsko vijeće u Kelnu, a pravnici iz gradske uprave analiziraju cijeli spisak. Uzbuna je podignuta i u pokrajinskoj vladi u Düsseldorfu, gdje koaliciju čine demohrišćani i Zeleni.

Gledano dugoročno, slučaj je politički osjetljiv u vrijeme jačanja desničarske Alternative za Njemačku (AfD), čija su glavna tema upravo "ilegalni migranti" i navodna nespremnost vlasti da ih protjeraju iz zemlje.

S područja Kelna prošle je godine deportovano 245 osoba, a ove godine dosad 115 - više od polovine njih vode se kao počinioci krivičnih djela. Oko trećine tih ljudi vraćeno je u države zapadnog Balkana. Nejasno je koliko se njih poklapa sa spornim spiskom koji ovih dana izaziva potres u javnosti.