Gost novog izdanja podcasta Vijesti.ba je ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić, s kojim su novinari ovog portala otvorili niz pitanja o stanju na tržištu rada, evidencijama nezaposlenih, politici zapošljavanja, digitalizaciji administracije, zloupotrebama bolovanja, ali i novom Zakonu o radu.

Razgovor su dogovorili nakon svog teksta u kojem su kritički govorili o sajmovima zapošljavanja, ali i o ukupnoj politici zapošljavanja u Federaciji BiH, posebno o činjenici da još nisu usvojeni ključni zakoni, među kojima je i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Dok se na evidencijama u Federaciji BiH i dalje nalazi oko 246.000 nezaposlenih, poslodavci istovremeno tvrde da ne mogu pronaći radnike. Je li ta politika doživjela krah?

“Najveći nonsens u ovoj državi su evidencije zapošljavanja. Niko nema tačnu evidenciju, već godinama unazad nismo razdvojili aktivne od pasivnih tražioca posla. Lični interesi određenih ljudi su blokirali usvajanje zakona. Koalicioni dogovori nisu poštovani, jedan od njih je Zakon o posredovanju u zapošljavanju. Dok ovaj zakon ne bude usvojen ja nijedan drugi neću podržati, niti će NiP. To je uslov”, kaže Delić za Vijesti.ba.

Otkriva i ko je blokirao usvajanje novog Zakona o zdravstvenom osiguranju. Otvorena su i pitanja javnog novca uloženog u programe zapošljavanja i projekte digitalizacije, uključujući platformu „Gledaj sebi posla“. Koliko je ljudi zaista zaposleno zahvaljujući tim programima? Pitali su i zašto poslodavci moraju plaćati učešće na sajmovima zapošljavanja ako kroz doprinose već finansiraju sistem čija bi osnovna funkcija trebala biti povezivanje radnika i poslodavaca.

“Nisu svi poslodavci isti. Ne treba ih stavljati u isti koš. Nisam neko ko generalizuje tu priču. Mislim da je to nepravedno, svaki poslodavac ima ime i prezime. Ima i dobrih i loših primjera”, kaže Delić.

Delić priznaje da su inspekcije dekapacitirane.

Delić priznaje da su inspekcije dekapacitirane. “Poslali smo inicijativu Ministarstvu pravde. Ja ne mogu preuzeti odgovornost za tuđe nadležnosti”, kaže Delić govoreći o inicijativi koja je završila u ladicama ministra iz reda HDZ-a.

Dotakli su se i kontrole bolovanja, mogućih zloupotreba, brzine postupaka provjere, ali i pitanja zašto poslodavci i dalje snose značajan dio tereta kratkotrajnih bolovanja uprkos doprinosima koje plaćaju.

“Niko od nas nema problem, niti spori pravo na bolovanje, naravno na opravdano. Ali, imamo veliki nivo zloupotrebe, primjera da ljudi koji su na bolovanju idu na more. Tako se urušava jedan kompletan sistem. Problem je i onih koji otvaraju ta bolovanja, niko ne može otvoriti bolovanje ako neki doktor to nije potpisao. Tu je glavni problem”, kaže Delić.

Poseban dio razgovora posvećen je novom Zakonu o radu. Delića su suočili s kritikama poslodavaca koji smatraju da bi nova zakonska rješenja mogla dodatno povećati rigidnost tržišta rada i ograničiti fleksibilnost privatnih kompanija. Ako se pri izradi Zakona o radu uzimaju primjeri Austrije, Hrvatske i Slovenije, postavili su pitanje koliko se ekonomija BiH, s manjim BDP-om, slabijom produktivnošću i drugačijom strukturom privrede, uopće može porediti s tim zemljama.

Gdje je granica između zaštite radničkih prava i prava poslodavca da upravlja vlastitom kompanijom? Na pitanje hoće li privatnik dobrom radniku uskratiti ugovor na neodređeno, Delić kratko odgovara: “Nikad. Slažem se. I novim Zakonom nije ništa zakovano, to nije intencija tog alata”, kaže Delić.