Kineski državni proizvođač i trgovac naoružanjem Poly Technologies, koji je pod zapadnim sankcijama zbog saradnje s Rusijom, izlagao je na sajmu vojne opreme u Sarajevu koji su organizovali Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) s domaćim kompanijama. Organizatori iz BiH nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa (RSE) na pitanje kako se sankcionisana kineska kompanija našla na sajmu u zemlji koja je u Akcionom planu za članstvo u NATO-u i kandidat za članstvo u EU.

Poly Technologies je u Sarajevo donio makete dronova koje koristi Narodnooslobodilačka armija Kine, antidron sisteme, te navođene rakete, granate, raketne bacače i jurišne brodove.

Sead Jusić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH, rekao je za RSE: "To se nije smjelo desiti. Odobrenja za dolazak ljudi, firmi i sredstava, naoružanja, municije moralo je dati više instanci. Onaj ko je organizovao sajam morao je izvršiti provjere. Ne bi me čudilo ni da je to namjeran previd, jer vjerujem da se to slučajno desilo."

Jusić je dodao da su te dolaske i nastupe trebali filtrirati Ministarstvo odbrane, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjske trgovine BiH. Dodao je: "Znate kako je to u BiH, za neke ljude u tim ministarstvima su neke zemlje prijateljske, za druge nisu."

Sankcije protiv kineske kompanije

Sjedinjene Američke Države stavile su Poly Technologies na listu sankcionisanih subjekata u junu 2024. godine. Prema američkim navodima, kineska kompanija je ruskoj vojnoj industriji isporučila navigacijske sisteme za vojne helikoptere Mi-17, uz drugu tehnologiju "dvostruke namjene" koja se može koristiti u vojne svrhe.

London je u aprilu 2025. godine uveo sankcije Poly Technologiesu zbog aktivnosti koje, prema obrazloženju britanskih vlasti, doprinose ruskim vojnim kapacitetima i podrivaju suverenitet Ukrajine. Evropska unija je Poly Technologies uvrstila na listu sankcionisanih u maju 2025. godine, navodeći da je kineska kompanija isporučivala Rusiji komponente za vojne helikoptere. Sankcije su uvele i Kanada i Ukrajina.

Istraživačka organizacija C4ADS navela je da je u međunarodnim carinskim i trgovinskim bazama podataka identifikovala više od 280 isporuka kompanije Poly Technologies prema Rusiji.

Prema podacima ImportGenius, Poly Technologies je ruskom proizvođaču municije Barnaul Cartridge Plant isporučio barut dovoljan za proizvodnju najmanje 80 miliona metaka.

BiH se "uskladila" sa sankcijama Brisela prema Rusiji te se obavezala uskladiti vanjsku politiku s Evropskom unijom, ali sankcije nisu implementirane. Zemlja godinama odbija zahtjeve EU da uvede vize državljanima Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i još nekih zemalja.

Haris Ćutahija iz Vanjskopolitičke inicijative BH rekao je za RSE: "BiH se na papiru uskladila s vanjskom politikom EU, ali ne i u praksi. Vidimo to i na ovom primjeru [sajma naoružanja]. Po pitanju i vanjske i unutrašnje politike svako radi šta hoće bez ikakvih posljedica."

U aprilu ove godine, prije nego što je objavljena lista izlagača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da će organizatori pažljivo birati izlagače. Predstavljajući projekt sajma Balkan Shield 2026, Lakić je rekao: "Kako ne bismo došli u situaciju da od dobre ideje, koju želimo realizovati, napravimo geopolitički problem."

RSE je zatražio odgovore od UNIS Groupa, ureda premijera Vlade FBiH, ureda ministra Lakića te ministra odbrane BiH na pitanje kako se sankcionisana kineska kompanija našla među izlagačima. Do trenutka objave nisu stigli odgovori na pitanja jesu li znali da je Poly Technologies pod sankcijama te kako je prošla provjeru.

Sama prisutnost kompanije pod sankcijama na sajmu ne predstavlja automatsko kršenje američkih ili evropskih sankcija. Međutim, sklapanjem poslovnih aranžmana ili novčanim transakcijama sa sankcionisanim subjektom pojedinci, kompanije ili vlade mogu biti obuhvaćeni takozvanim sekundarnim sankcijama.

Dronovi i makete raketa i jurišnih brodova na štandu kineske firme Poly Technologies, u dvorani Zetra u Sarajevu

Ostali izlagači i izvoz oružja

Uz 22 izlagača iz Bosne i Hercegovine, na sajmu učestvuje i pet iz Turske, dvojica iz Slovenije, te po jedna kompanija iz Egipta, Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

Ministar za industriju Federacije BiH Vedran Lakić (u sredini): "Pažljivo ćemo birati izlagače".

Među izlagačima bio je i turski Predsjednički ured za odbrambenu industriju (SSB), koji je ranije bio predmet američkih sankcija nakon turske nabavke ruskog protivvazdušnog sistema S-400. Osim firmi iz Federacije BiH, na sajmu izlaže i firma Orao iz RS, koja je početkom 2000-ih bila predmet međunarodnih istraga povezanih s Irakom i kršenjem tadašnjeg embarga Ujedinjenih nacija.

BiH ima 15 vojno-industrijskih preduzeća, a SAD je godinama bio najveći kupac oružja iz BiH, uglavnom metaka i artiljerijskih granata, uz Češku, Nizozemsku, Saudijsku Arabiju i Egipat. Izvoz je ove godine pao, a proizvođači kao glavne razloge navode otežanu nabavku sirovina, rast njihovih cijena i duže rokove isporuke "zbog geopolitičkih promjena i veće potražnje za naoružanjem."

Dron Red Alert koji je dizajnirao Centar za napredne tehnologije iz Sarajeva, u dvorani Zetra u Sarajevu gdje se od 1. do 9. septembra održava sajam naoružanja "Balkan Shield 2026".

BiH generalno ne izvozi naoružanje u područja zahvaćena ratnim sukobima, a za razliku od Srbije nije kupovala oružje iz Kine; prethodnih godina zabilježena je samo jedna donacija kamiona i buldožera.

Prema podacima koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (carina) dostavila RSE-u, s Ukrajinom i Iranom nije bilo nikakve direktne trgovine oružjem i opremom od 2019. godine. Ukupno gledajući sve robe, daleko najvažniji vanjskotrgovinski partner su zemlje članice EU i regije, dok BiH najveći deficit ima s Kinom.