AAFS Infrastructure and Energy, američka kompanija, proširila je svoja ulaganja u Bosni i Hercegovini (BiH) izgradnjom centra podataka snage 100 megavata u Mostaru, čime ukupna vrijednost investicija prelazi 2,03 milijarde eura. Projekat prati kontroverza zbog gasovoda koji je dodijeljen jednoj kompaniji bez javnog tendera, piše Trading key.

Prema pisanju agencije Bloomberg, kompanija AAFS Infrastructure and Energy planira, kako prenosi TradingKey, dodatno proširiti svoja ulaganja u BiH. Kompaniju su suosnovali Jesse Binnall, nekadašnji advokat Donalda Trumpa, i Joseph Flynn, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost SAD-a Michaela Flynna. Do sada su se obavezali na ukupna ulaganja u BiH vrijedna više od 2,03 milijarde eura (oko 2,363 milijarde američkih dolara).

Amer Bekan, koji vodi aktivnosti AAFS-a u BiH, izjavio je istog dana u telefonskom intervjuu da kompanija planira izgradnju novog centra podataka snage 100 megavata u Mostaru, gradu na jugu BiH. Vrijednost tog projekta procjenjuje se na oko 530 miliona eura.

AAFS je u aprilu ove godine najavio ulaganja od 1,5 milijarde eura za izgradnju gasovoda i tri gasne elektrane, kao i za proširenje i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Centar podataka predstavlja dodatni projekat kojim se ukupna vrijednost investicija sa 1,5 milijarde povećava na više od 2 milijarde eura.

Kompanija AAFS Infrastructure and Energy osnovana je u novembru 2025. godine u SAD-u. Kao njena registrovana adresa u BiH navedena je obična stambena kuća u jednoj sarajevskoj ulici. Kompanija ranije nije učestvovala ni u izgradnji ni u upravljanju velikim infrastrukturnim projektima.

Dvojica osnivača kompanije imaju vrlo različite profesionalne pozadine. Binnall je ranije zastupao porodicu Trump u pravnim sporovima s političkom pozadinom, dok je Joseph Flynn preduzetnik u sektoru zdravstva. Njih dvojica upoznali su se u okviru inicijativa koje su osporavale rezultat predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. godine.

Sporni gasovod bez tendera

U središtu kontroverze nalazi se projekat gasovoda. Cjevovod dug 254 kilometra, nazvan "Southern Interconnection" (Južno povezivanje), trebalo bi da vodi od LNG terminala na hrvatskom otoku Krku, preko Jadranskog mora, do BiH. Cilj je da se BiH snabdijeva američkim tečnim prirodnim gasom (LNG) i na taj način zamijene ruske isporuke. Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, BiH mora prestati sa uvozom ruskog prirodnog gasa prije septembra 2027. godine.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je između februara i marta ove godine usvojila poseban zakon kojim se odobrava izgradnja projekta, a AAFS je u samom tekstu zakona direktno određen kao jedini izvođač radova – bez ikakvog javnog tendera. Ogranak organizacije Transparency International u BiH javno je upozorio da "direktno imenovanje određene privatne kompanije putem izmjene zakona" stvara opasan presedan koji podriva sistem javnih nabavki i nanosi tešku štetu javnom interesu.

Luigi Soreca, ambasador Evropske unije u BiH, u aprilu je uputio pismo bh. rukovodstvu u kojem je ovu praksu ocijenio kao "nespojivu sa pravom EU i principima dobrog upravljanja", upozorivši da to može ugroziti izglede BiH za članstvo u EU, kao i sredstva iz evropskih fondova u vrijednosti od preko milijardu eura.

Vašington podržava, ugovor čeka

Sa druge strane, američka strana izrazila je podršku kompaniji AAFS. John Ginkel, otpravnik poslova SAD-a u BiH, sastao se u januaru 2026. godine sa rukovodstvom AAFS-a. Donald Trump Jr. posjetio je BiH u aprilu 2026. godine i tom prilikom javno kritikovao stav EU prema BiH. BiH je 28. aprila iste godine sa Hrvatskom potpisala međuvladin sporazum o projektu gasovoda.

Ipak, ugovor o izgradnji za gasni projekat do danas (28. avgusta) i dalje nije zvanično potpisan, a prvobitni rok za potpisivanje istekao je krajem maja. Od dva projekta koja AAFS realizuje u BiH, prvi je zapeo zbog kontroverzi oko procedure izdavanja dozvola, dok je drugi novododata investicija koja se trenutno nalazi u fazi planiranja.