Bronzani bodež star 3.600 godina, za koji se vjeruje da potječe iz minojske kulture, pronađen je kod obale Turske, što predstavlja veliko arheološko otkriće.

"Tokom podvodnih iskopavanja na obali Kumluke u Antaliji, otkriven je bronzani bodež sa srebrnim zakovicama, koji se pripisuje minojskoj civilizaciji na Kritu", rekao je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy.

Naglasio je značaj otkrića, nazvavši ga jednim od najvažnijih nalaza u historiji podvodne arheologije, ne samo u Turskoj nego i širom svijeta.

Minojska civilizacija?

Kretska ili minojska kultura je najstarija napredna evropska civilizacija. Pripada brončanom dobu i razvijala se na otoku Kreti od 2600. do 1100. godine prije nove ere. Ime minojska dao joj je Arthur John Evans, istraživač palače u Knososu, prema Minosu, mitskomu kretskom vladaru.

Na osnovu keramike Evans je kretsku kulturu podijelio na ranominojsku (približno do 2000. prije nove ere), srednjominojsku (2000. do 1570. prije nove ere) i kasnominojsku (1570. do 1050. prije nove ere).

Danas se češće koristi podjela vezana uz minojske palače: razdoblje prije palača (2600. do 1900. prije nove ere), razdoblje prve palače (1900. do 1700. prije nove ere), razdoblje druge palače (1700. do 1380. prije nove ere), razdoblje nakon palača (1380. do 1100. prije nove ere).

Kretska kultura dosegnula je vrhunac između 18. i 16. stoljeća prije nove ere, kada su, nakon izgradnje velikih palača-gradova (Knos, Fest, Malia, Zakros, Gurnia) i vila (Hagia Triada), nastala proizvodna i obrtnička središta koja su svojim robama opskrbljivala cijeli otok, a moćna flota omogućivala im je trgovinu po cijelome Levantu.

Kretska kultura poznavala je i pismo, tzv. linear A, koje još nije odgonetnuto, te linear B, koje su 1952. odgonetnuli Michael Ventris i John Chadwick.

Kretska se umjetnost posebno iskazuje na keramici (stil Kamares, marinski stil), freskama i štukaturama sa svjetovnim i religijskim motivima i žanr-prizorima ("kraljević među ljiljanima", mladić koji preskače bika, "Parižanka", itd.) te sitnoj figuralnoj plastici u keramici, bjelokosti, bronzi i zlatu (tzv. zmijske božice od fajanse, različiti životinjski likovi).

Početkom 16. stoljeća prije nove ere kretska kultura širila se i na okolne egejske otoke, ali i na grčko kopno, gdje je utjecala na stvaranje Mikenske kulture. Sredinom 15 stoljeća prije nove ere, u najezdi došljaka s kopna, uništena je kultura palača; kasnominojsko doba (1400. do 1100. prije nove ere) razdoblje je opadanja i nestanka kretske kulture.

(SB)