Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine (HNV BiH) saopćilo je da u potpunosti podržava prijedlog Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, koji predviđa ustavnu reformu Bosne i Hercegovine, ukidanje etničkih entiteta i uspostavljanje moderne evropske federacije sastavljene od deset kantona.

Iz HNV-a navode da bi takvo uređenje osiguralo jedinstvo Bosne i Hercegovine uz visok stepen autonomije kantona, očuvalo multietnički karakter države i društva te omogućilo razvoj demokratskih odnosa.

Prema njihovoj ocjeni, federalizacija cijele države istovremeno bi uklonila postojeće institucionalne blokade koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma, kao i mogućnost secesije i daljnje podjele države.

Kantoni bi, kako navode, imali široku autonomiju u okviru jedinstvene Bosne i Hercegovine.

HNV podsjeća na prijedlog iz 1994. godine

HNV BiH ističe da je Fehlingerov prijedlog gotovo identičan konceptu koji je ta organizacija usvojila na Općem saboru Hrvata BiH 6. februara 1994. godine.

„Prijedlog gospodina Fehlingera predstavlja racionaliziranu verziju tog koncepta, budući da predviđa manji broj federalnih jedinica, što je, u uslovima postojeće velike i skupe državne administracije, svakako poželjno“, naveli su iz HNV-a.

Dodaju da je koncept federalizacije cijele Bosne i Hercegovine identičan prijedlogu koji je HNV usvojio 1994. godine.

Iz HNV-a podsjećaju i da je Washingtonski sporazum u velikoj mjeri slijedio temeljni koncept njihovog tadašnjeg prijedloga.

„Da je prijedlog HNV-a iz 1994. godine bio racionalan i da je pružao osnovu za funkcionalnu i samoodrživu državu, pokazao je Washingtonski sporazum“, navode iz HNV-a.

Ističu da je taj prijedlog, prema njihovoj ocjeni, značajno doprinio prekidu rata i otvorio prostor za normalizaciju odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini.

HNV traži temeljitu ustavnu reformu

HNV BiH smatra da se sadašnje daytonsko uređenje, zasnovano na entitetima, pokazalo neracionalnim i nefunkcionalnim te da je potrebna hitna i temeljita ustavna reforma.

„Osim što postojeći sistem proizvodi nepotrebne i skupe nivoe vlasti i administracije, složena i nejasna podjela nadležnosti omogućava prebacivanje odgovornosti između različitih nivoa vlasti“, saopćeno je iz HNV-a.

Prema njihovoj ocjeni, posljedica takvog sistema je skup i teško održiv model upravljanja u kojem se odgovornost za rješavanje problema prebacuje s jedne institucije na drugu i s jednog nivoa vlasti na drugi.

„Građani, izgubljeni u nepreglednom sistemu nadležnosti, ostaju bez jasne adrese kojoj se mogu obratiti, bez odgovora i, naposljetku, bez vlasti koja je spremna preuzeti odgovornost i djelovati“, zaključili su iz HNV-a.