Tešanj je posljednjih godina postao jedan od najprepoznatljivijih privrednih centara u Bosni i Hercegovini, a snažan rast lokalnih kompanija počeo je prelaziti i administrativne granice ove općine. Firme šire poslovanje u susjedne sredine, zaposlenost raste, a sve više ljudi u Tešanj ne dolazi samo raditi – nego se ovdje i nastanjuje.

Dodatni impuls cijeloj regiji sada bi trebao dati Koridor 5C, koji Tešnju donosi ono što mu je, uprkos snažnoj privredi, dugo nedostajalo – direktnu vezu s mrežom autoputeva i velikim evropskim saobraćajnim pravcima, piše Biznisinfo.ba

O tome je za BiznisInfo.ba govorio Samir Brka, službenik za budžet Općine Tešanj, s kojim smo razgovarali tokom Reviconovog Međunarodnog kongresa javne uprave NEXUS u Neumu.

Brka kaže da je zaposlenost u Tešnju u posljednjih 12 godina porasla za oko 50 posto, dok je razvoj privrede doveo do toga da se u pojedinim segmentima već približava granicama prostora i kapaciteta same općine.

– Dosta toga je već dostiglo neki plafon – kazao je Brka govoreći o prostoru za daljnji rast zaposlenosti i poslovanja unutar samog Tešnja.

Zbog toga tešanjski kapital sve češće prelazi granice općine, a kompanije nove poslovne prilike i prostor za širenje pronalaze u susjednim sredinama.

Ljudi više ne dolaze samo raditi – ovdje ostaju živjeti

No, možda još zanimljiviji pokazatelj razvoja nije vidljiv samo u poslovnim zonama i fabrikama. Snažna privreda privlači stanovništvo iz okolnih sredina. Radnici iz drugih općina, kantona, pa čak i drugog entiteta svakodnevno dolaze na posao u Tešanj, ali dio njih odlučuje se ovdje i nastaniti.

– Dolaze na posao, ali dolaze i da žive u Tešnju. Iznajmljuju se stanovi, stambena gradnja raste – rekao nam je Brka.

To je posebno zanimljivo u vremenu kada se veliki broj lokalnih zajednica širom Bosne i Hercegovine suočava s odlaskom stanovništva i smanjenjem broja mladih.

Prema Brkinim riječima, Tešanj i dalje bilježi pozitivna demografska kretanja, a posebno se izdvaja po udjelu mlađeg stanovništva. On navodi da je Tešanj druga općina u Federaciji BiH po broju učenika osnovnih škola na 1.000 stanovnika, odmah iza sarajevske Općine Centar.

Istovremeno, Tešanj je tek 13. općina u FBiH po broju stanovnika, a oko 60. po površini, što dodatno pokazuje koliko je privredna i demografska aktivnost koncentrisana na relativno malom prostoru.

Privreda je počela prerastati granice Tešnja

Upravo nedostatak prostora jedan je od razloga zbog kojih se razvoj sve više prelijeva u susjedne općine. Tešanj, Doboj Jug i Usora u ekonomskom smislu već danas u velikoj mjeri funkcioniraju kao jedna cjelina. Poslovne zone i infrastruktura se nadovezuju, radnici svakodnevno prelaze iz jedne općine u drugu, a kapital ne poznaje administrativne granice. Brka smatra da to nije slabost Tešnja, već prilika za razvoj cijelog područja.

– Tešanj ne vrijedi ništa ako regija nije jaka, ako se ne može osloniti na komšije i susjede. To je velika dobit, što pokušavamo da se otvorimo i da više nema tih granica privrede Doboj Jug, Tešanj i Usora. Sva infrastruktura nam je isprepletena – kazao je.

Koliko je ova relativno mala regija ekonomski snažna pokazuje još jedan podatak koji je Brka iznio u razgovoru za BiznisInfo.ba. Prema njegovim riječima, kada bi se Tešanj, Doboj Jug i Usora posmatrali zajedno, po fiskaliziranom prometu bili bi treći u Federaciji BiH, iza Novog Grada Sarajevo i Ilidže.

Tešanj je bio “slijepo crijevo”

Sve ovo Tešanj je ostvario uprkos jednoj velikoj slabosti – saobraćajnoj poziciji. Iako se nalazi nedaleko od glavnih pravaca kroz dolinu Bosne, sam Tešanj dugo nije bio mjesto kroz koje se prolazi prema nekoj drugoj velikoj destinaciji. Do njega se uglavnom dolazilo ciljano. Brka to opisuje vrlo jednostavno.

– Tešanj je uvijek bio neko slijepo crijevo, tako su nas karakterisali. U Tešanj se dolazilo samo namjenski. Sada će to biti prolazak kroz Tešanj – kaže naš sagovornik.

Upravo to sada mijenja Koridor 5C. Nedavno je u promet puštena nova dionica Doboj jug – Medakovo, čime je područje Tešnja prvi put direktno dobilo dio modernog autoputa. Njegov puni značaj, međutim, osjetit će se tek kada budu završene veze prema sjeveru i jugu.

Prema sjeveru će preko Doboja biti omogućena mnogo kvalitetnija veza prema Hrvatskoj, Srbiji i ostatku Evrope, dok će nastavak Koridora 5C prema jugu skratiti i olakšati put prema Zenici, Sarajevu i dalje prema Hercegovini. Za tešanjske kompanije, od kojih veliki dio proizvodnje izvozi, to znači brži transport robe i lakši pristup evropskim tržištima.

Autoput već promijenio Tešanj

Zanimljivo je da koristi od autoputa nisu počele tek njegovim otvaranjem. Tokom realizacije projekta Tešanj je uspio povezati gradnju Koridora 5C s nizom lokalnih infrastrukturnih projekata koji bi inače teško mogli biti finansirani iz općinskog budžeta.

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, riječ je o projektima vrijednim više od 80 miliona KM, među kojima su uređenje riječnih korita, kanalizacione i vodovodne mreže te cestovna infrastruktura.

Posebno je važna nova moderna saobraćajnica koja povezuje Tešanj i Tešanjku s izlazom na autoput i koja je već u funkciji. No, najveća promjena tek bi trebala doći kada Koridor 5C bude potpuno povezan.

– S naše petlje u Medakovu ići ćemo prema Zagrebu, Beogradu i bilo gdje u Evropu. Naši kamioni će mnogo manje opterećivati postojeću putnu mrežu, a prema jugu, Sarajevu i našim centrima, puno će se olakšati i ubrzati distribucija – rekao je Brka.

Nova faza razvoja

Dolazak autoputa zato se u Tešnju ne posmatra samo kao saobraćajni projekt. Općina koja je snažan privredni rast ostvarila bez direktnog pristupa autoputu sada dobija infrastrukturu koja bi mogla dodatno povećati njenu privlačnost za kapital i stanovništvo.

Brka: Privrednici iz Tešnja ulažu i u susjedne općine (Foto: BiznisInfo.ba)

Istovremeno, činjenica da postojeće kompanije sve češće traže prostor u Doboj Jugu, Usori i drugim okolnim sredinama pokazuje da se privredni razvoj Tešnja već pretvara u regionalnu priču.

– Novog kapitala i potencijala ima. Dosta kapitala sada se usmjerava na susjedne općine. Regionalno, to je jedna pozitivna i dobra priča – kaže Brka.

A nakon što je decenijama rastao kao svojevrsno saobraćajno “slijepo crijevo”, potpuna veza s Koridorom 5C mogla bi otvoriti potpuno novo poglavlje razvoja cijele ove regije.