Dok Amerikanci ove sedmice obilježavaju 25 godina od terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, "CBS News" se vratio u Afganistan, gdje je rat pokrenut poslije tih napada okončan prije pet godina spektakularnim povratkom talibana na vlast.

Kada su posljednji američki i saveznički vojnici napustili zemlju poslije dvije decenije rata, talibani su zaplijenili velike količine vojne opreme koju su Sjedinjene Američke Države prethodno nabavile za afganistanske snage. Američki predsjednik Donald Trump, čija je prva administracija pregovarala o sporazumu kojim je utrt put za okončanje američkog vojnog prisustva, optužio je administraciju Joea Bidena da je – potpuno upropastila – povlačenje iz Afganistana.

Pet godina kasnije, oprema iz najdužeg rata u američkoj historiji i dalje je lako uočljiva na ulicama Kabula. Talibanski borci patroliraju u američkim oklopnim vozilima koja su svojevremeno bila isporučena afganistanskim snagama, nose američku taktičku opremu i koriste oružje proizvedeno u SAD-u.

Ekipa "CBS News"-a u afganistanskoj prijestolnici vidjela je i jedan "Humvee" na kojem se još nalazila izblijedjela naljepnica "Green Bay Packers", ostatak iz vremena kada su vozilo koristili prethodni operateri.

Trump tražio povrat oružja

Trump je više puta kritikovao način na koji je Bidenova administracija provela povlačenje, tvrdeći da je omogućila da vojna oprema vrijedna milijarde dolara padne u ruke talibana. Zahtijevao je i da ta oprema bude vraćena. Talibani su, međutim, svoj novi arsenal javno prikazivali, uključujući i na vojnim paradama na ulicama Kabula.

Podaci Pentagona objavljeni prošle godine pokazuju da je oko sedam milijardi dolara vrijedna vojna oprema i naoružanje dospjelo u ruke talibana nakon što se Afganistanska nacionalna armija raspala 2021. godine.

Ubrzo poslije američkog povlačenja, "CBS News" je snimio pripadnike "Badri 313", elitne jedinice talibana, kako patroliraju u američkim vozilima i koriste američku taktičku opremu i oružje.

Na pitanje o Trumpovom zahtjevu da oprema bude vraćena, glasnogovornik talibanskog Ministarstva vanjskih poslova Abdul Qahar Balkhi rekao je da ona sada pripada Afganistanu.

– Ta vojna oprema sada pripada državi Afganistan i mi se ne bavimo transakcijama i dogovorima u vezi s imovinom države Afganistan – rekao je Balkhi.

Kada mu je ukazano da su opremu platili američki porezni obveznici, odgovorio je: – Amerikanci su uradili mnogo toga. Amerikanci su ubili mnogo ljudi, uništili većinu zemlje. Zar ne bi prvo trebalo da plate za to?

Od pobunjenika do vojne sile

Talibani su tokom dvadesetogodišnjeg rata vodili pobunu protiv afganistanskih vlasti i međunarodnih snaga. U sukobu je poginulo više od 2.400 pripadnika američkih oružanih snaga i desetine hiljada Afganistanaca.

Kritičari načina na koji je Bidenova administracija provela povlačenje tvrde da je njegov ishod omogućio talibanima da se od pobunjeničkog pokreta pretvore u vladajuću vojnu silu opremljenu naoružanjem koje su finansirale SAD.

Nakon povratka na vlast, talibani su uveli izuzetno restriktivno tumačenje islamske vlasti, gotovo potpuno lišavajući žene i djevojčice mogućnosti za obrazovanje i rad u brojnim oblastima i uvodeći niz drugih ograničenja u svakodnevnom životu.

Biden: Nisam želio produžiti vječni rat

Biden je nakon povlačenja branio odluku da okonča američko vojno prisustvo u Afganistanu.

– Neću produžiti ovaj vječni rat i neću produžiti vječni izlazak – rekao je u septembru 2021. godine.

Dok su talibani u augustu te godine ponovo uspostavljali vlast, dvije decenije nakon što su svrgnuti u vojnoj operaciji predvođenoj SAD-om, Biden je poručio da razvoj događaja potvrđuje ispravnost odluke o povlačenju.

– Ako ništa drugo, dešavanja iz protekle sedmice potvrđuju da je okončanje američkog vojnog učešća u Afganistanu sada bila ispravna odluka – rekao je tadašnji predsjednik.

– Američke trupe ne mogu i ne bi trebale da se bore i ginu u ratu koji afganistanske snage nisu spremne voditi same za sebe.

Ko je kriv za haotično povlačenje?

Bidenova Bijela kuća je 2023. godine objavila rezime povjerljivog pregleda povlačenja iz Afganistana na 12 strana, u kojem je veliki dio odgovornosti pripisan prethodnoj Trumpovoj administraciji i sporazumu koji je postigla s talibanima.

Takozvani Sporazum iz Dohe, koji je postignut tokom prvog Trumpovog mandata, predvidio je povlačenje američkih snaga iz Afganistana i postavio niz uslova koje su trebali ispuniti talibani.

Drugi izvještaj, koji je djelimično deklasificirao i 2023. godine objavio američki "State Department", kritikovao je i Trumpovu i Bidenovu administraciju zbog nedovoljnog planiranja povlačenja.

Pet godina poslije odlaska posljednjih američkih vojnika, posljedice tog povlačenja i dalje su vidljive na ulicama Kabula – uključujući i američka vojna vozila i oružje koje sada koriste talibani, prenosi Telegraf.rs.