Rusija predstavlja prijetnju predstojećim izborima u najvećim evropskim demokratijama, a platforme društvenih mreža moraju „pojačati” borbu protiv moskovskih mreža botova, upozorio je šef švedske službe za odbranu od dezinformacija.

U intervjuu za POLITICO, Magnus Hjort, generalni direktor Švedske agencije za psihološku odbranu, izjavio je da izbori predstavljaju „priliku” za mašineriju informacionog rata Vladimira Putina da pokuša polarizirati i podijeliti evropska društva.

Ključni cilj Kremlja je navesti birače da posumnjaju u to trebaju li njihovi političari nastaviti slati novac i oružje Kijevu, i to širenjem lažnih priča o ukrajinskoj korupciji i drugim zloupotrebama, dodao je on.

Hjort i njegov tim ne vjeruju da Moskva cilja na nedjeljne opće izbore u Švedskoj – dijelom i zato što je zemlja u velikoj mjeri ujedinjena u podršci politici pomaganja Ukrajini.

Umjesto toga, kako je naveo, Rusija cilja na moćnije zemlje u kojima se uskoro održavaju izbori – uključujući izbore u njemačkim saveznim državama i predsjedničku kampanju u Francuskoj – gdje bi krajnje desničarske stranke, koje se smatraju sklonijima Moskvi, mogle ostvariti značajne uspjehe.

- Naša procjena je da Rusija daje prednost drugim izborima, drugim zemljama, odnosno većim evropskim državama - rekao je Hjort.

- Pred nama su izbori u Njemačkoj na regionalnom i lokalnom nivou. Sljedeće godine održavaju se predsjednički izbori u Francuskoj - dodao je.

Hjortove izjave uslijedile su nakon upozorenja o ruskim pokušajima utjecaja na birače u Njemačkoj ovog mjeseca, kao i nakon burnih reakcija uoči nedjeljnih izbora u Švedskoj zbog veza jednog zvaničnika krajnje desnice s Moskvom.

U Njemačkoj raste zabrinutost zbog hibridnog ratovanja Kremlja, uključujući napad dronom na aerodrom u Leipzigu, kao i objave i videosnimke na društvenim mrežama kojima se kandidati na izborima lažno optužuju za korupciju i seksualna krivična djela. Izbori se 20. septembra održavaju i u Berlinu te Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, a očekuje se dobar rezultat krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

U Francuskoj, Marine Le Pen – čija se stranka Nacionalno okupljanje u prošlosti suočavala s kritikama zbog naklonosti prema Rusiji – vodi u anketama javnog mnijenja u utrci uoči predsjedničkih izbora naredne godine.

Akteri koje podržava Rusija posljednjih godina su na meti držali Švedsku putem kampanja dezinformisanja i vršenja uticaja, uključujući i period uoči pristupanja te zemlje NATO-u. Hjort je izjavio da želi da platforme društvenih mreža učine više na suzbijanju mreža automatizovanih naloga koje šire strane dezinformacije i provode kampanje vršenja uticaja.

Na pitanje da li je zadovoljan naporima koje kompanije poput Mete, TikToka i X-a ulažu u rješavanje ovog problema, Hjort je odgovorio: „Što se tiče platformi? Ne, mislim da bi one trebale učiniti više kako bi svoje platforme očistile od tih mreža botova. Dakle, ima prostora za napredak.”

Giganti društvenih mreža imaju svoju „agendu”, a to je „zarada novca”, rekao je on.

- Mi imamo drugačiju agendu. Želimo se riješiti mreža botova koje ciljaju naše demokratije. Naravno, ni oni ih ne žele na svojim platformama. Nije to problem, već je njihovo uklanjanje komplikovan i naporan proces - zaključio je.