Rusija predstavlja prijetnju predstojećim izborima u najvećim evropskim demokratijama, a platforme društvenih mreža moraju pojačati borbu protiv moskovske mreže botova, upozorio je šef švedske službe za borbu protiv dezinformacija. 

U intervjuu za briselski Politico, direktor Švedske agencije za psihološku odbranu Magnus Hjort rekao je da su izbori „prilika“ za informacionu ratnu mašineriju ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokuša polarizirati i podijeliti evropska društva.

Prema njegovim riječima, ključni cilj Kremlja je natjerati birače da posumnjaju u to trebaju li njihovi političari nastaviti slati novac i oružje Kijevu, tako što će plasirati lažne priče o korupciji i zloupotrebama u Ukrajini.

Hjort je rekao da on i njegov tim ne vjeruju da su na meti Moskve opći izbori u Švedskoj, koji će biti održani u nedjelju, dijelom i zbog toga što je zemlja u velikoj mjeri ujedinjena oko politike podrške Ukrajini.

Umjesto Švedske, Rusija cilja mnogo moćnije zemlje u kojima se približavaju izbori, uključujući izbore u njemačkim pokrajinama i kampanju za francuske predsjedničke izbore. Stranke krajnje desnice u tim zemljama, kako je rekao Hjort, smatraju se više naklonjenim Moskvi.

„Naša procjena je da Rusija daje prioritet drugim izborima, drugim državama, većim zemljama u Evropi“, rekao je Hjort za Politico.

Akteri koji imaju podršku Rusije posljednjih godina inače su ciljali Švedsku kampanjama dezinformacija i utjecaja, uključujući period uoči pristupanja te zemlje NATO-u.

Hjort je rekao da želi da platforme društvenih mreža učine više kako bi razbile mreže automatiziranih naloga koji šire dezinformacije iz inozemstva i vode kampanje utjecaja.

On je rekao da smatra da platforme poput Mete, TikToka i X-a ne čine dovoljno kako bi riješile problem i očistile se od mreža botova, dodajući da postoji prostor za napredak.

Društvene mreže, rekao je Hjort, imaju svoje agende – „da prave novac“.

„Mi imamo drugačiju agendu. Želimo da se oslobodimo mreža botova koje ugrožavaju naše demokratije. Naravno, ni oni ih ne žele na svojim platformama. To nije problem, ali njihovo uklanjanje jeste“, rekao je direktor Agencije.

Hjort je istakao da je potrebno veće angažiranje kako bi se pronašao bolji način za zaštitu demokratija.

„Moramo sarađivati s partnerima iz evropskih zemalja i pronaći način da efikasnije vodimo kvalitetan dijalog s platformama“, rekao je Hjort za Politico i dodao da njegova agencija bilježi „konstantan priliv“ manipulacija informacijama i miješanja iz nekih zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Iran.

On je rekao i da neke od tih kampanja treba jednostavno ignorirati kako se ne bi upalo u zamku.

„Oni žele da se uključiš, da te naljute, da te uzbude. Žele da reaguješ, da dijeliš informacije koje izazivaju podjele… Zato je najbolje da ostanu neprimijećene“, rekao je direktor Agencije.

Hjort je naveo i primjer jednog državnog aktera koji je bio odgovoran za mrežu botova s 1.200 naloga na X-u usmjerenih na Švedsku i druge zemlje, s ciljem da se društva podijele.

Šef švedske agencije rekao je i da je njegov tim spreman odgovoriti na sve izazove u posljednjim danima izborne kampanje te da blisko sarađuje sa sigurnosnim službama, izbornim organima i agencijom za civilnu zaštitu u okviru strukture uspostavljene radi zaštite demokratije.

Za sada Hjorta ne brine mogućnost da Rusija utiče na kampanju u Švedskoj i njegov tim trenutno ne vidi nikakvu koordiniranu akciju.

Najveći rizik za izbore u nedjelju, prema njegovim riječima, možda je upravo to što se ljudi previše brinu zbog ruskog utjecaja.

„Možda bi strah od stranog miješanja mogao biti jedan od najvećih problema. Moglo bi doći do preuveličavanja te prijetnje, što bi nekoga moglo navesti da kaže da izbori nisu bili pošteni, odnosno da su bili meta napada. To bi moglo ugroziti formiranje stabilne vlade nakon izbora“, rekao je Hjort.