Nezavisni istraživač Sefy Levy tvrdi da proporcije Velike piramide u Gizi sadrže skriveni numerički sistem koji bi mogao ukazivati na njenu dodatnu namjenu. Njegov rad još nije prošao nezavisnu naučnu recenziju, a za dio iznesenih teorija trenutno nema arheoloških dokaza, piše New York Post.

Levy smatra da su visina, osnova, kose stranice i ukupni oblik građevine stare oko 4.500 godina svojevrsni egiptološki "Da Vincijev kod". Prema njegovoj hipotezi, graditelji su u dimenzije piramide ugradili matematička i astronomska znanja kako bi ih sačuvali za buduće generacije.

Iako teorija ne uključuje vanzemaljce kao graditelje piramida, Levy tvrdi da je Velika piramida mogla imati višu svrhu od uobičajeno prihvaćene uloge grobnice faraona Khufua.

"Velika piramida nije spremnik znanja. Ona je znanje pretvoreno u kamen", izjavio je istraživač.

Brojevi povezani s Mjesecom i planetama

Kako bi ispitao svoju hipotezu, Levy je ključne dimenzije piramide dijelio koristeći razlomke kojima su se služili drevni egipatski pisari. Dobivene rezultate zatim je upoređivao s važnim vrijednostima iz matematike i astronomije.

Jedan od rezultata iznosio je 27,5, što je blizu periodu od 27,55 dana između dva uzastopna prolaska Mjeseca kroz perigej — tačku njegove orbite koja je najbliža Zemlji.

Drugi rezultat, broj 70, Levy je povezao sa približno 70 dana tokom kojih zvijezda Sirius nije vidljiva zbog blizine Suncu. Tvrdi i da druge vrijednosti odgovaraju cikličnim kretanjima Saturna, Jupitera, Venere i Marsa posmatranim sa Zemlje.

Prema njegovim proračunima, dimenzije Velike piramide povezane su i s brojem pi te zlatnim rezom, odnosno brojem fi, koji se često opisuje kao matematički izraz skladnih proporcija.

Kako bi ispitao mogućnost slučajnog podudaranja, istraživač je isti test primijenio na 100.000 kompjuterski generiranih modela piramida u stilu egipatskog Starog kraljevstva, ali različitih dimenzija.

Navodi da su se s odabranim matematičkim i astronomskim obrascima podudarala 2.419 modela, odnosno oko 2,4 posto ukupnog uzorka. Levy taj rezultat tumači kao pokazatelj da je navodni kod namjerno ugrađen u proporcije Velike piramide.

Međutim, činjenica da je određeni skup brojčanih podudarnosti rijedak u generiranim modelima sama po sebi ne dokazuje da su drevni graditelji namjerno koristili upravo te vrijednosti. Rad je objavljen na platformi SSRN i tek treba proći stručnu recenziju.

Teorija o drevnoj postojbini

Levy ide i korak dalje, tvrdeći da Velika piramida možda nije podignuta prvenstveno u čast faraona Khufua. Prema njegovoj teoriji, mogla je predstavljati spomenik Benbenu, praiskonskom brežuljku na kojem je, prema heliopoljskoj mitologiji, počelo stvaranje svijeta.

Istraživač taj mitski lokalitet povezuje s takozvanim Okom Sahare, velikom kružnom geološkom formacijom u Mauritaniji. Smatra da su na tom području mogli živjeti preci drevnih Egipćana.

Prema njegovoj hipotezi, isušivanje regije tokom sušnog perioda natjeralo je stanovnike da se presele prema Nilu, nakon čega su piramide podigli kao spomenik zemlji svojih predaka. Za tu teoriju trenutno nema dokaza.

Egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta Veliku piramidu opisuje kao grobnicu kralja Khufua, koji je vladao približno od 2589. do 2566. godine prije nove ere. Ministarstvo turizma i antikviteta Egipta

Levyjeva hipoteza pojavila se u vrijeme širenja više neprovjerenih tvrdnji o piramidama u Gizi. Italijanski istraživači ranije ove godine tvrdili su da su možda pronašli tragove druge sfinge ispod kompleksa piramida, navodno povezane s velikom podzemnom građevinom.

Prema toj teoriji, linije koje povezuju piramide s poznatom Sfingom usmjerene su i prema drugom brežuljku, ispod kojeg bi se navodna druga skulptura mogla nalaziti. Ni postojanje druge sfinge zasad nije potvrđeno prihvaćenim arheološkim dokazima.