Bivši ruski predsjednik i zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev ponovno je uputio ozbiljne prijetnje jednoj članici NATO-a. Litva bi, prema njegovim riječima, mogla "nestati s karte svijeta" ako dopusti mogućnost razmještanja nuklearnog oružja na svom teritoriju. Medvedev je o tome govorio u petak, nakon što je u Litvi ponovno aktualizirano pitanje ukidanja ustavne zabrane nuklearnog oružja. Tvrdi i da NATO u slučaju ruskog napada na Litvu ne bi aktivirao članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora jer bi to, kako je rekao, značilo "globalnu katastrofu".

"Litva je, koliko razumijem, govorila o otvaranju vrata mogućem postavljanju bilo kakvog oružja, uključujući nuklearno", rekao je Medvedev, prenosi Kyiv Post. "Ako se, ne daj Bože, tako nešto dogodi i budemo morali reagirati na njihove poteze, nitko im neće priskočiti u pomoć", poručio je. Medvedev pritom nije izravno rekao da bi Rusija napala Litvu, već je svoju prijetnju vezao uz eventualnu odluku Vilniusa da omogući razmještanje nuklearnog oružja.

Litvanske političke stranke još su u srpnju postigle dogovor o ustavnim izmjenama kojima bi se uklonila dugogodišnja zabrana. Odbor za pravna pitanja litavskog parlamenta u srijedu je prijedlog podržao sa sedam glasova za i dva protiv, čime je otvoren put prema konačnoj odluci koja se očekuje početkom sljedeće godine. Litavski predsjednik Gitanas Nausėda objasnio je promjenu stava pogoršanjem sigurnosne situacije u Europi. "Naš ustav napisan je u vrijeme kada su geopolitičke okolnosti bile potpuno drugačije", rekao je nakon sastanka s čelnicima parlamentarnih stranaka.

Ukidanje zabrane samo po sebi ne znači da će nuklearno oružje biti raspoređeno u Litvi, ali bi takva mogućnost bila pravno otvorena. Litva se nalazi na posebno osjetljivom području, uz rusku eksklavu Kalinjingrad i granicu s Bjelorusijom, bliskim saveznikom Moskve. Rusija je posljednjih godina dodatno ojačala svoju nuklearnu prisutnost u regiji. Moskva je 2023. godine objavila da u Bjelorusiju raspoređuje taktičko nuklearno oružje, dok su dvije zemlje ove godine održale i zajedničku vježbu koja je uključivala scenarije uporabe nuklearnog oružja.

Spomenimo i da Medvedevova tvrdnja o članku 5. predstavlja njegovu političku procjenu, a ne odluku NATO-a. Članak 5. predviđa da se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve članice Saveza. Međutim, svaka država članica sama odlučuje koje će konkretne mjere poduzeti kako bi pomogla napadnutoj saveznici. Medvedev posljednjih godina često iznosi oštre prijetnje prema zapadnim državama, posebice u kontekstu rata u Ukrajini. Istodobno je u svojim najnovijim komentarima odbacio tvrdnje da Rusija planira napasti Europu, unatoč sve većoj zabrinutosti zbog ruskih hibridnih aktivnosti i incidenata povezanih s dronovima u zračnom prostoru članica NATO-a.